Slušaj vest

Provizije za podizanje novca na tim bankomatima su ogromne, a najčešće žrtve su naivni turisti.

"Ovo će generisati ogroman negativan publicitet za Hrvatsku"

O ovom problemu je u maju na Fejsbuku pisao Pol Bredberi, Britanac koji više od 20 godina živi u Hrvatskoj. Bredberi, ujedno i osnivač portala Total Croatia News, označio je ministra turizma Tončija Glavinu i napisao da je pojava ovih bankomata "rak rana" koja pogađa glavna turistička područja, i da će izazvati ogroman talas negativnog publiciteta za Hrvatsku ukoliko se problem ne reši.

Nakon što su komentatori napisali da se ovakvi bankomati mogu videti i u drugim zemljama Evrope, Bredberi je u novoj objavi dodao da ovo možda nije isključivo hrvatski problem, ali svakako jeste problem u Hrvatskoj.

"Gost koji želi da podigne 200 evra na kraju plati 240"

On je rekao kako je nedavno bio na krstarenju sa 20 Amerikanaca i Australijanaca, posmatrajući Hrvatsku očima posetilaca koji su prvi put došli.

"Mnogi od njih kod kuće gotovo nikada ne koriste gotovinu jer sve mogu da plate karticom ili digitalno, ali u Hrvatskoj, gde veliki broj preduzeća i dalje prihvata isključivo gotovinu, primorani su da koriste bankomate.

U poslednje vreme došlo je do pravog 'booma' bankomata koji nisu povezani sa bankama, a koji često naplaćuju proviziju i do 20%. Tipična situacija je da gost ode na ručak i tek tada sazna da se kartice ne prihvataju. Konobar mu tada ljubazno pokaže najbliži bankomat, ali gost koji želi da podigne 200 evra na kraju plati 240 zbog visokih naknada", kaže.

I Forbes upozorio na problem u Splitu

I Forbes se osvrnuo na ovu temu u kontekstu turizma u Splitu.

"Split ima stotine bankomata širom grada, ali koristite isključivo one na kojima je jasno istaknuto ime banke. Ne koristite crvene, žute, plave ili zelene bankomate. Ja sam to uradio prvi dan i na kraju platio neverovatnih dvadeset posto naknade", navodi se u tekstu tog portala.

Čak 35% bankomata nije u vlasništvu banaka

Kako su za Index rekli iz Hrvatske narodne banke, prema podacima iz marta 2025. godine, od 4.271 aktivnog bankomata u Hrvatskoj, 65% je bilo u vlasništvu banaka, a 35% u vlasništvu drugih pravnih lica. Drugim rečima, reč je o oko 1.495 nebankarskih bankomata. U Hrvatskoj se najčešće radi o bankomatima firmi kao što su Euronet i Auro Domus.

Euronet Worldwide je jedan od najvećih nezavisnih operatera bankomata sa više od 55.000 bankomata i skoro 4 milijarde dolara prihoda u 2024. godini. Posluje u više od 60 zemalja. Njihovi bankomati su najčešće prisutni na obali.

DCC je najveći problem. Šta je to?

Za podizanje gotovine na bankomatima u Hrvatskoj korisnici kartica izdatih van zemlje najčešće plaćaju fiksnu naknadu po transakciji koja se kreće između 4,65 i 5,31 evra, kada su u pitanju veće banke. Slična naknada važi i za nebankarske bankomate.

Ako su naknade na bankomatima banaka (za strane kartice) i nebankarskim bankomatima slične – u čemu je problem?

Na bankomatima se dodatno nudi opcija "Dynamic Currency Conversion" (DCC), usluga koja korisnicima stranih kartica omogućava da iznos vide i plaćaju u svojoj valuti. Ako prihvate DCC, fizički će dobiti evre, ali im se iznos preračunava u valutu zemlje iz koje dolaze, kako bi lakše razumeli koliko plaćaju.

DCC se nudi i na bankarskim bankomatima, ali uz niže marže nego na nebankarskim. Na nebankarskim bankomatima, kurs koji se nudi kroz DCC je često značajno nepovoljniji od referentnog kursa Evropske centralne banke – nekada i preko 10%. Marža se ne prikazuje kao posebna naknada, već je ugrađena u kurs koji se korisniku nudi.

Ako korisnik odbije DCC, konverziju vrši njegova banka ili kartičarska kuća, obično po povoljnijem kursu. Zato se savetuje da se DCC uvek odbije.

Još 2017. Evropska organizacija za zaštitu potrošača BEUC kritikovala je ovu praksu i zatražila od EU strožu regulaciju, ističući da je DCC gotovo uvek nepovoljniji za korisnika i da su potrošači često nedovoljno informisani o stvarnim troškovima.

Manipulativni meni na bankomatima?

Mnogi korisnici su primetili da se Euronet i slični nebankarski bankomati drugačije ponašaju prema domaćim i stranim karticama, jer se DCC nudi samo za strane.

Euronet je bio suočen s kritikama zbog manipulisanja menijima na bankomatima, što je u nekim zemljama dovelo do regulatornih pritisaka.

Sporna praksa se odnosila na prikazivanje opcije "Cash and Balance", koja je naplaćivala dodatne naknade za proveru stanja, dok su povoljnije opcije poput "Cash only" bile skrivene u dodatnim menijima pod "Other".

O ovom slučaju govorio je češki novinar Janek Rubeš, a nekoliko banaka u Češkoj savetovalo je klijente da ne koriste Euronet bankomate. Češki ogranak Euroneta tada je tvrdio da banke određuju te naknade i da Euronet nema kontrolu nad njima.

HNB: Nemamo ovlašćenja za kontrolu naknada

Hrvatska narodna banka pojašnjava da visinu naknada za podizanje gotovine ili DCC na bankomatima određuju same banke i operateri prema tržišnim principima i da HNB nema ovlašćenje za direktno određivanje ili kontrolu tih naknada.

Dodaju da su izuzetno retko dobijali pritužbe na rad ovakvih bankomata – manje od deset u poslednjih pet godina.

"Primljene pritužbe odnosile su se na uslugu konverzije valuta na bankomatima (engl. Dynamic currency conversion). U tim slučajevima, Hrvatska narodna banka je usmeravala podnosioca pritužbe ili prosleđivala pritužbu Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata Republike Hrvatske, koja je nadležna za nebankarske pružaoce usluge konverzije valuta na bankomatima ili prodajnim mestima", navode.

Kurir Biznis/Undex.hr