SRPSKI VOZAČI MASOVNO KRŠE OVAJ PROPIS Nije bezbedno i može skupo da vas košta: U Grčkoj preti kazna od 350 evra
Prekršioci se kažnjavaju administrativnom kaznom od 80 do 350 evra i oduzimanjem vozačke dozvole od 10 dana
Crni bilans na putevima regiona ponovo upozorava na važnost oprezne vožnje tokom letnjih meseci. U Crnoj Gori, u samo jednom danu, u dve odvojene saobraćajne nesreće stradalo je četvoro srpskih državljana. I kod Malče u blizini Niša, život je izgubila trogodišnja devojčica u još jednoj tragičnoj nesreći.
O tome gde vozači najčešće greše i kako da put do letovališta ne postane koban, govorili su i Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja i Milan Božović, stručnjak za bezbednost saobraćaja, gosti emisije "Uranak" na televiziji K1.
Upozorenja su jasna
- Svaki izgubljeni život je previše, ali ako posmatramo apsolutne brojeve, videćemo da u poslednjih desetak godina nema značajnih promena kada je reč o broju stradalih. Međutim, ako posmatramo broj vozila, dolazimo do podatka da danas imamo oko 900.000 više registrovanih vozila koja učestvuju u saobraćaju nego pre deset godina. Kada uporedimo te dve brojke, vidimo da broj stradalih po pređenom kilometru zapravo opada. Više se vozimo, više učestvujemo u saobraćaju, a imamo i bolje puteve - objasnio je Milan Božović.
On dodaje da modernizacija infrastrukture igra ključnu ulogu u bezbednosti u saobraćaju.
- Ako uporedimo auto-put Miloš Veliki i Ibarsku magistralu, jasno je da se broj poginulih na magistrali značajno smanjio. To je posledica činjenice da se deo saobraćaja preusmerio na Miloš Veliki, koji je znatno bezbedniji i time je doprineo većoj sigurnosti u saobraćaju.
Lekcija sa auto-puta: Gde ne smemo da stanemo
Govoreći o poslednjoj teškoj nesreći na auto-putu, Božović je istakao hronični problem ponašanja vozača.
- Problem sa kojim se susrećemo već dugi niz godina jeste nepropisno zaustavljanje na auto-putu – i nikako da naučimo da nemamo šta da tražimo u levoj traci, niti u traci za vožnju kada dođe do kvara ili zastoja. Jedino mesto na kojem sme da se stane jeste zaustavna traka. Ako se, kao u ovom slučaju, kamion zaustavi u traci za preticanje, niko ga tu ne očekuje. To je ogroman rizik - napominje.
On je objasnio i šta je obaveza svakog učesnika u takvim situacijama.
- Vozač mora odmah da obezbedi vozilo, ali i da, ukoliko je moguće, premesti vozilo u zaustavnu traku. Ako to nije izvodljivo, neophodno je da putnike evakuiše iz vozila i prebaci ih preko bankine, van kolovoza. Ljudi ne shvataju koliko je to važno – sekund nepažnje može biti koban - kaže.
Kazne za prekršaje u saobraćaju preblage
Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja smatra da su novčane kazne u Srbiji preniske i da ne predstavljaju dovoljno snažan mehanizam odvraćanja od neodgovorne vožnje.
- Ako, recimo, putujem do Niša i kasnim na sastanak, meni se isplati da prekoračim brzinu za 10 do 20 kilometara na sat i platim kaznu od 2.500 dinara. To nije visina kazne koja će me zaustaviti. U Grčkoj je trenutno u parlamentu nacrt zakona kojim se predviđaju kazne koje su i do 10 ili 20 puta veće nego kod nas - navodi on.
"Kazne za prekršaje u saobraćaju preblage"
Samo represivne mere ne donose rezultate - to pokazuje i svetska praksa. Međutim, kada se represija kombinuje sa prevencijom, postižu se najbolji rezultati.
- Očekujemo da novi zakon, koji bi uskoro trebalo da bude usvojen, predvidi drastično veće kazne i time doprinese većoj bezbednosti na putevima - istakao je Koković.
Prevencija u letnjem periodu ključna
Srbija je tranzitna zemlja i tokom letnje sezone kroz nju prođe ogroman broj vozila, a Koković podseća da je 2001. godine u julu i avgustu poginulo je 245 osoba, dok je 2023. godine taj broj iznosio 76.
- To pokazuje da kombinacija preventivnih i represivnih mera daje rezultate - naglašava.
Prekoračenje brzine i dalje je najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda — svaka četvrta nezgoda se dešava zbog neprilagođene brzine. Alkohol je uzrok svake sedme nezgode, mada ove godine beležimo blago poboljšanje — sada je alkohol uzrok svake desete nesreće.
Zabrinjava i slaba upotreba sigurnosnog pojasa
Ipak, ono što zabrinjava jeste slaba upotreba sigurnosnog pojasa. Svake godine zbog nekorišćenja pojasa izgubimo više od 100 ljudskih života. A činjenica je da sigurnosni pojas može da smanji rizik od smrtnog ishoda za oko 50 odsto. To je jednostavna i dostupna mera koja doslovno spašava živote, istaknuto je u emisiji.
- Čak 60 odsto roditelja koristi dečje sedište, a upravo ono štiti ono što nam je najvrednije — našu decu. Ipak, i dalje imamo prostora za napredak - ističe Koković.
On je dodao i da je kazna za nekorišćenje dečjeg sedišta 10.000 dinara, a ako se plati u roku od osam dana, iznos se prepolovi na 5.000 dinara.
- Ljudi ne koriste ni sigurnosni pojas na zadnjem sedištu. Svaki peti putnik koristi pozadi pojas. Čak ni ne znaju da je obavezan, dok 85 posto putnika koristi prednji pojas - zaključuje.
Dečije auto-sedište obavezno u Grčkoj
Zakon je jasan: sedište za decu je obavezno u oba pravna sistema, i srpskom i grčkom, i to bez izuzetka.
Postoje propisi o vrsti sedišta prema uzrastu, kao i ograničenja u vezi sa sedenjem deteta na prednjem sedištu. Kazne u Grčkoj mogu biti visoke, a rizici još veći.
Na ovom linku čitajte sve o saobraćajnim kaznama u Grčkoj, Severnoj Makedoniji i Bugarskoj.
Zakon u Grčkoj i EU o dečjim sedištima
U Grčkoj i drugim zemljama u okruženju zakonska regulativa je uglavnom usaglašena sa preporukama koje je Evropska komisija propisala u vezi sa prevozom dece.
Po tim preporukama deca niža od 135 centimetara i mlađa od 12 godina treba da budu u odgovarajućem sedištu ili busteru.
Za decu od 12 i više godina sa visinom od najmanje 1,35 metara dovoljan je normalan sigurnosni pojas.
Vožnja dece (do 3 godine) na prednjem sedištu u specijalnim dečijim sedištima okrenutim suprotno pravcu kretanja vozila dozvoljena je samo kada je deaktiviran vazdušni jastuk. Deca do 3 godine treba da koriste dečija sedišta odgovarajuća njihovoj težini u svim automobilima, kombijima, osim ukoliko se voze na zadnjem sedištu taksija.
U Grčkoj je zabranjeno da se deca starija od 3 godine i niža od 150 cenitmetara voze na prednjem sedištu vozila.
U skladu sa članom 12 (5) i 33 (2) Zakona 2696 (Zakon o drumskom saobraćaju) upotreba posebnih sredstava za zaštitu, kao što su dečja sedišta, obavezna je za prevoz maloletnika do 12 godina starosti. Prekršioci se kažnjavaju administrativnom kaznom od 80 do 350 evra i oduzimanjem vozačke dozvole od 10 dana.
Još jedna veoma važna stvar koju morate da znate - pušenje u kolima u kojima je dete, svakako izbegavajte svuda i uvek, ali ako to radite u Grčkoj, a dete ima do 12 godina, preti vam kazna od čak 1.500 evra i oduzimanje dozvole!
Dečija sedišta treba da odgovaraju ECE standardu ili novijim. Deca visine 135 centimetara i viša mogu da koriste regularne sigurnosne pojaseve.
Kurir.rs/K1/Blic
SJAJNE VESTI ZA POLJOPRIVREDNIKE OVOG KRAJA: Deset miliona dinara izdvaja se za subvencije!