ZNA SE ŠTA SE ČEKA DA PADNU CENE NEKRETNINA U BEOGRADU? Stručnjaci otkrili kada se to može očekivati za stalno, a ne kao privid
U Beogradu se na mestima gde su se nalazile predratne kuće, posebno na Senjaku i Dedinju, sada grade višespratnice, ali ne u maniru koji je pristupačan za sve vrste kupaca.
Tržište nekretnina u Beogradu nastavlja da beleži rast, ali razlike među opštinama postaju sve izraženije. Dok centralne zone, poput Dedinja i Senjaka, beleže snažan rast cena i konstantnu tražnju, prigradski delovi glavnog grada stagniraju.
Za jedan ar placa na Dedinju ili Senjaku možete kupiti kuću sa okućnicom u okolini Mladenovca, a zbog čega su cene u prestonici daleko iznad prosečnih standarda i kako se kupci dele u dve jasne kategorije, objasnila je Katarina Lazarević, stručnjak za nekretnine.
- Kupci su se nekako podelili na one koji imaju do 200.000 evra, njih je najviše, a najmanje stanova u toj kategoriji i kupce koji imaju oko 500.000-600.000. Vrlo je malo interesovanja za nekretnine preko miliona, ili 700-800 hiljada, a najveće, naravno, za male stanove do 150-200 hiljada - objasnila je.
Stručnjaci za nekretnine ocenjuju da je tržište u stagnaciji i da se trenutno prodaje tek 50% nekadašnjeg obima. Ključni razlog za to je, kako tvrde, slaba ponuda stanova do 50 kvadrata, koji su najtraženiji među kupcima.
- Sve dok ima investitora, a njih ima puno, koji grade, ali grade velike stanove i traže za kvadrat 6.000, 7.000 evra, na tržištu neće biti neka bolja situacija. Prosečan građanin treba 50-70 kvadrata. Garaže su preskupe, 35.000 evra pa naviše, a nemate gde da ostavite auto. Znači, mora da se promeni struktura stanova koji će se graditi - kaže Lazarević.
Prosečna cena kvadrata u novogradnji u Beogradu iznosi oko 3.500 evra, a nekretnine se sve češće posmatraju kao najstabilniji oblik ulaganja.
- Naše opcije za investiranje u novim prostorima su prilično sužene. Možete da novac držite, po znacima navoda, u slamari i kod kuće, možete novac da stavite u banku da imate 2,5-3% prinosa godišnje, možete da kupite nepokretnost i tu se negde manje više završava opseg potencijala za investiranje čoveka - objasnio je Vladimir Vasić, finansijski konsultant.
Zbog ograničenih mogućnosti ulaganja, i fizička i pravna lica, uključujući i korporacije, sve više ulažu u nekretnine:
- Pošto nema mnogo alternativa za investiranje, nema mnogo mogućnosti, onda i institucionalni investitori, dakle oni koji imaju viška novca, privatna fizička lica, korporacije, kompanije i tako dalje, kupuju nepokretnosti - kaže Vasić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
POTPISAN UGOVOR ZA IZGRADNJU FABRIKE U KOVAČICI: Ministarka Mesarović: Ovo će unaprediti kvalitet života svakog građanina