Slušaj vest

U svetu u kojem se tehnologija razvija brže nego ikada, promene zahvataju i one navike koje su se decenijama činile nepromenljivima – poput pušenja. Jacek Olczak, CEO kompanije Philip Morris International (PMI), već godinama zagovara transformaciju industrije koja je donedavno živela od cigareta, a sada investira milijarde u proizvode bez duvanskog dima.

U razgovoru za Kurir na Technovation konferenciji, koju je PMI tradicionalno organizovao u svom Naučno-istraživačkom centru u Neuchatelu u Švajcarskoj, Olczak govori zašto je važno da se pušačima ponude manje štetne alternative, ali i kako se boriti protiv upotrebe ovih proizvoda među maloletnicima. Uz lične primere i poruke koje ne zvuče kao korporativni govor, Olczak poručuje: promene su moguće, ali samo ako ih podstičemo znanjem i dijalogom, a ne pritiscima i zabranama.

Cilj PMI-a je svet bez cigareta, a vaš lični da cigarete pošaljete u muzej. Ali šta sa onima koji ne žele da prestanu da puše – da li postoji opasnost da se okrenu crnom tržištu?

- Verujem da će se, ukoliko se potražnja za cigaretama postepeno bude smanjivala, doći do toga da će one jednog dana biti prisutne samo u minimalnim količinama ili čak potpuno nestati. To bi bila prirodna evolucija. Pogledajte Srbiju – iako je zemlja sa tradicionalno visokom stopom pušenja, stvari se menjaju. Ljudi usvajaju nove proizvode. Potrebno je vreme, ali mislim da postoji šansa za promenu.

Mnogi pušači kažu da, pošto nisu sigurni koliko su novi proizvodi bezbedni, cigarete smatraju boljim izborom. Kako im pristupiti u procesu promene navika?

- Upravo to je naša uloga: da potrošačima prenesemo sve što kao kompanija znamo o tim proizvodima. Ali isto tako, svoju ulogu moraju imati i ključni autoriteti – relevantna ministarstva, stručna javnost. Ako se sve više glasova javlja i prenosi istu poruku, onda verujem da će ljudi početi da shvataju celu suštinu, koja počiva na naučnim dokazima, a ne na predrasudama. Kao što sam rekao – ljudi, odnosno pušači, vole da puše. I zato je važno da im pristupimo pažljivo, s razumevanjem i sa poštovanjem.

Ističete da ne možete silom naterati ljude na promenu, već da ih morate voditi kroz taj proces.

- Upravo tako. Ako ih stalno podsećate i govorite im: „U redu, cigarete su štetne po zdravlje iz tih i tih razloga, a ovi proizvodi predstavljaju bolju alternativu“, tada im pružate znanje i činjenice– i sledeći put će možda probati, a kasnije i usvojiti novi proizvod. Ali ako samo vičete na pušače: „Ne treba da pušite!“, neće se rešiti ništa. To je idealistički pogled. Ljudi ne bi trebalo da puše. Odlično, – ali ipak puše. Ljudi bi trebalo da se hrane zdravo – ali ne hrane se. Ljudi bi trebalo da spavaju duže – ali ne spavaju. Ljudi bi trebalo više da vežbaju – ali ne vežbaju. A moj omiljeni primer je: ljudi bi trebalo da vole jedni druge – a mi vodimo ratove.

technovation_mai2025-174.jpg
Foto: Kurir

Da li promena dolazi spontano ili je podstaknuta društvenim uticajem?

– Promena dolazi onog trenutka kada ljudi počnu da shvataju sledeće: otišao sam na pauzu za pušenje, bilo nas je deset, i svi osim mene su pušili cigarete. Prva osoba pita – "Šta koristiš to?" – "Koristim IQOS." Onda sledeći put više nisu svi sa cigaretama – troje koristi IQOS, pa četvoro koristi IQOS… I dolazite do onog koji je poslednji ostao sa cigaretom, u koga svi gledaju – "Šta nije u redu s tobom što još koristiš to?"

Uprkos razvoju alternativnih proizvoda, deluje da Svetska zdravstvena organizacija nije promenila svoj stav. Kako to komentarišete?

– Imam utisak da što mi više težimo budućnosti bez duvanskog dima, to su oni negativniji prema nama. A dijalog često počinje rečenicom: „Ne treba imati nikakav kontakt s duvanskom industrijom.“ I šta onda dobijamo? Sami sebi uskraćuju mogućnost razgovora. Ako nema dijaloga, nema ni pomaka. Kakve god da su razlike u stavovima, bez kontinuiranog razgovora i razmene mišljenja – ostajemo na istom mestu.

Mi zapravo vidimo ko su danas naši saveznici – među njima ima i zdravstvenih radnika i aktivista. Broj onih koji nas podržavaju raste. Zašto? Jer su se uverili da Philip Morris zaista radi na promeni.

Kako se boriti sa skepticizmom ljudi?

– Ljudi imaju pravo da sumnjaju, posebno na početku. Setimo se, pre 15 godina, proizvodi sa smanjenim rizikom nisu ni postojali. Danas imamo naučne podatke, ali i praktične dokaze. Ja sam razgovarao sa ljudima u Beogradu i drugim gradovima koji su prešli na ovaj proizvod. I svi oni vam mogu reći – osećaju pomak na bolje.

Upotreba ovih proizvoda među maloletnicima i dalje negativno utiče na percepciju javnosti o duvanskoj industriji. Kako se kompanija PMI bavi ovim problemom? I da li ste zabrinuti da bi kampanja protiv korišćenja alternativnih proizvoda među mladima mogla nenamerno da ih podstakne da pređu na cigarete?

- Ovi proizvodi su namenjeni odraslima, i jednostavno ne bi smeli da dospeju u ruke maloletnika. I to niko zapravo ne osporava niti dovodi u pitanje. Mi radimo na tome da naši proizvodi ne budu atraktivni ovoj ciljnoj grupi kojoj nisu namenjeni, radimo na edukaciji maloprodavaca, apelujemo na države da primenjuju zakone o zabrani pristupa maloletnih lica nikotinskim proizvodima... Ali ne možete reći: „Pošto su se dogodili slučajevi da su maloletnici ipak uspeli da dođu do bezdimnih nikotinskih proizvoda— možda zato što prodavci nisu pravilno proveravali starost, ili su ih našli na crnom tržištu — onda treba potpuno zabraniti proizvod”.

Ono što treba da uradimo, ali ne samo mi kao industrija, nego svi zajedno, jeste da unapredimo sisteme kontrole, povećamo resurse neophodne da se ovaj problem reši i uvedemo disciplinu na tržištu. Ne možemo jednostavno osuditi milijarde odraslih koji nastavljaju da puše time što im nećemo omogućiti pristup manje štetnim alternativama. To nije razumno. Lično, ja sam otac četvoro dece, neka su punoletna, neka nisu, i vodim iste razgovore kod kuće. Želim da moja deca zauvek ili bar do određene starosti — izbegavaju određene stvari koje im mogu štetiti. I to je isto u svakoj zemlji, svakoj kulturi, svakoj religiji.

Da, slažem se. A kako reagovati na to što ima roditelja koji uprkos zakonskim zabranama, kupuju cigarete ili bezdimne proizvode svojoj deci?

- Stvar je u tome da kompanija na kraju može učiniti samo određene stvari koje su u njenoj “nadležnosti”. Ako roditelji misle da je to u redu i podržavaju takvu odluku svoje dece, onda je to komplikovanije pitanje, jer su u pitanju prava i odgovornosti roditelja. Ali, naravno, možemo i moramo razgovarati sa roditeljima, sa nadležnim institucijama, sa maloprodavcima, medijima, jer ovaj problem je zajednička odgovornost svih nas.

Tehnologija menja sve – pa i pušenje

U svetu u kom potrošači uopšte zahtevaju transparentnost, Jacek Olczak poručuje: ne treba ih zastrašivati, već informisati. Ako već puše – hajde da im ponudimo nešto što je manje štetno. Ne zbog industrije, već zbog zdravlja.

- Prvi čovek koji je hodao ulicom držeći mobilni delovao je smešno. Danas će vam se verovatno čuditi ako vas vide da pričate na fiksni telefon. Tako brzo se menja i pristup duvanskim proizvodima. Ljudi žele alternativu, ali i informacije koje će ih podržati u promeni - kaže Olczak.

 Jelena Vukić