AKO GLUMITE DA STE BOLESNI - NADRLJALI STE! Kod njih se ne kockajte sa bolovanjem, mnogi su već napravili grešku
U Nemačkoj svaki zaposleni koji se razboli mora da podnese potvrdu o sprečenosti za rad (tzv. AU) najkasnije do četvrtog dana bolesti kako bi zadržao pravo na isplatu plate tokom bolovanja.
Međutim, iako se lekarsko uverenje generalno priznaje bez dodatnih pitanja, zakon ipak predviđa mogućnost dodatne provere - ali samo ako poslodavac ima opravdane razloge za sumnju.
Primeri takvih sumnji uključuju česta bolovanja u kratkim intervalima, posebno kada počinju ili se završavaju baš vikendom – na primer, ako neko redovno koristi bolovanje petkom ili ponedeljkom.
Pored toga, retroaktivno izdati sertifikati, kao i oni koji pokrivaju neuobičajeno duge vremenske periode, mogu biti upozorenje. Često je sumnjivo kada bolovanje sledi odmah nakon otkaza i traje do kraja otkaznog roka, ili ako zaposleni unapred najavi bolest. Takođe ne pomaže kada se radnik razboli nakon što mu je uskraćen odmor, ili kada bolovanje „slučajno“ usledi nakon odmora.
Ukoliko postoji osnovana sumnja, poslodavac u Nemačkoj može zahtevati nezavisnu procenu koju sprovodi Medicinska služba (Medizinischer Dienst) – posebna medicinska služba koja sarađuje sa zdravstvenim osiguravajućim društvima. Važno je istaći da interni lekari unutar kompanije (tzv. Betriebsarzt) nemaju pravo da donose zaključke o validnosti bolovanja. Poslodavac neće videti izveštaj Medicinske službe u celini - dobiće samo rezime: da li je validnost bolovanja potvrđena ili osporena.
Hrvatska ima svoja pravila
Ukoliko poslodavac, na osnovu ovog zaključka, odbije da isplati naknadu, slučaj može završiti na sudu. Tada zaposleni mora da oslobodi svog lekara profesionalne tajne kako bi mogao da svedoči o njegovom zdravstvenom stanju. Sud može zahtevati dodatne provere, ali takvi slučajevi nisu česti – međutim, zakon ih dozvoljava.
U zemlji u kojoj je zdravstveni sistem zasnovan na poverenju i pravilima, ovakve situacije služe kao podsetnik da i zaposleni i poslodavci imaju jasno definisana prava, ali i obaveze.
U Hrvatskoj, zakonski okvir takođe zahteva dostavljanje potvrde o privremenoj sprečenosti za rad od prvog dana bolovanja, ako to zahteva poslodavac. Iako mnogi radnici dostavljaju potvrdu tek nakon tri dana, poslodavac može insistirati na ranijoj dostavi, posebno ako postoji sumnja u opravdanost odsustva. Tokom bolovanja, radnik je dužan da boravi na adresi koju je prijavio lekaru, osim u slučajevima kada je opravdano odsutan zbog lečenja ili rehabilitacije.
Sumnjivo bolovanje, na primer odmah nakon objave otkaza ili tokom praznika i godišnjih odmora, sve je više pod lupom poslodavaca. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima pravo da sprovodi provere bolovanja, a ako se utvrdi nepravilnost – poput napuštanja mesta stanovanja bez dozvole – radniku može biti uskraćena naknada, a poslodavac ima pravo da zahteva dodatni lekarski pregled. Sve više kompanija, posebno većih sistema, koristi ovu opciju kako bi zaštitili svoju organizaciju od potencijalne zloupotrebe.
BiznisKurir/Fenix-magazin
U GRČKOJ VEĆ POČELI DA DERU! Cene ležaljki podivljale, turisti šokirani! Biraju isplativiju varijantu