Slušaj vest

Nekadašnja Jugoslavija bila je snažna industrijska sila. U domaćim fabrikama izrađivalo se gotovo sve – od sitnih potrepština do velikih industrijskih mašina. Mnogo toga išlo je u izvoz, naročito u zemlje Istočnog bloka i Trećeg sveta, ali bilo je i proizvoda koji su se probili na Zapad. Ipak, Jugoslavija se nije oslanjala samo na licence. Brojne fabrike razvile su sopstvene proizvode, od kojih se neki pamte i koriste i danas.

Godine 1971. na scenu stupa sada već kultna fotelja "Lovac Luka", dizajnirana za fabriku nameštaja "Oriolik" iz Oriovca.

Reč je o fotelji velikih dimenzija čije su sedište i nasloni presvučeni kožom. Ipak, zahvaljujući pažljivo osmišljenoj konstrukciji, bila je jednostavna za sklapanje i transport, što potvrđuje i činjenica da je dolazila zapakovana u kutiji dimenzija 40x80x81 cm. Kutiju su takođe dizajnirali autori fotelje. Čuvena fotelja se prodavala rastavljena, u ambalaži koja je mogla stati i u najmanji automobil.

Jedan od autora čuvene fotelje preminuo je 28. juna 2024. godine, saopštila je Hrvatska komora arhitekata.

- S tugom obaveštavamo prijatelje i kolege da nas je u 82. godini napustio istaknuti arhitekta Vladimir Šobat - naveli su iz Komore.

Rođen u Osijeku 1. novembra 1942. godine, Vladimir Šobat život je proveo u Zagrebu, gde je završio osnovnu školu i maturirao u III. realnoj gimnaziji. Studije arhitekture započeo je 1962. na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, a diplomirao 1969. na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u klasi profesora Jurja Neidhardta. Svoju strast prema arhitekturi dodatno je razvijao pohađajući Majstorsku radionicu Drage Galića i postdiplomski studij "Graditeljsko nasleđe".

Nakon diplome, Vladimir Šobat započeo je profesionalnu karijeru kao samostalni dizajner u "Centru za industrijsko oblikovanje" od 1969. do 1973. godine. Zatim je radio kao projektant voditelj u "Interinženjeringu" od 1973. do 1976. godine, nakon čega je postao rukovodilac projektnog biroa, a potom i direktor OOUR-a "Intehprojekt" u sastavu R.O. "Intus" do 1980. godine.

U periodu od 1980. do 1984. godine bio je voditelj investicija za izgradnju Tvornice prednapregnutih elemenata Pojatno i rukovodilac projektnog biroa za visokogradnju u okviru G.P. Viadukt.

Veći deo karijere, od 1984. do 2006. godine, radio je kao konsultant voditelj i glavni projektant u KONZALT ING, gde je učestvovao na mnogim značajnim projektima, uključujući Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu (1984–1992), Hrvatsku bolnicu u Novoj Biloj, dogradnju dvorane OŠ "Petar Zrinski" u Zagrebu, dogradnju bolnica u Koprivnici i Kliničke bolnice "Merkur" u Zagrebu.

biznis.kurir.rs/Dnevno.hr