Slušaj vest

Put Srbije u EU uslovljen je usklađivanjem domaćih regulativa sa evropskim standardima, pa tako ostaje nategnuta teza kojom protivnici rudarenja litijuma osporavaju projekat „Jadar“ i srpsko zakonodavstvo. Iskopavanje litijuma jeste jedna nova grana rudarske industrije, a to ne znači da se apriori treba odbaciti.

Kako bi sve to obezbedila, Srbija je okupila širok front partnera sa kojma sarađuje. Tu su predstavnici automobilske industrije, rudarske industrije, industrije baterija, ali i ekološke organizacije, naučnici sa prestižnih evropskih fakulteta, domaći stručnjaci. Cilj ka kome se korača je jasno postavljen i rad na obezbeđivanju održivog rudarenja litijuma je nesporan. Ugledanjem na evropske pravne akte, zemlja pravi poslednji čin kojim demonstrira rešenost da sačuva životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Predrag Mijatović, generalni sekretar Saveza inženjera rudarstva i geologije, pojašnjava kako Srbija radi na rešavanju ovog izazova budućnosti.

- Srbija svojim zakonima o zaštiti životne sredine ima regulisane mnoge industrijske i rudarske delatnosti koje se odvijaju. Skoro su usvojena četiri nova zakona vezana za ekologiju u odnosu na koje mora da se ravna i samo rudarstvo. Prema tome, sve ovo što se tiče budućeg rudnika litijuma u dolini Jadra, sve te studije o proceni uticaja na životnu sredinu moraju da budu saglasne zakonima koje smo doneli, a samim tim i propisima u Evropskoj uniji - kaže Mijatović.

shutterstock_2336751263.jpg
Foto: Shuterstock

Ističući ujednačenost srpskih i evropskih zakona, on naglašava da su pojedini zakoni koje je Skupština Srbije usvojila značajno rigorozniji od evropskih.

- Ako se budu u narednom periodu ispoštovali svi zakonski uslovi vezani ne samo za zaštitu životne sredine, nego i za sve one druge aspekte koji pokrivaju sam proces eksploatacije i prerade litijuma, u tom slučaju ne bi trebali da postoje nikakvi problemi da se krene dalje ka realizaciji projekta - ističe Predrag Mijatović.

Što se same eksploatacije tiče, Mijatović tu ne vidi nikakve nepoznanice i kaže da je vađenje litijuma jedan običan inženjerski posao koji treba realizovati. Iako je reč o novoj tehnologiji, on ne sumnja u njenu ispitanost i primenjivost jer su svi parametri utvrđeni, a ceo sistem je zatvoren, ali razume zabrinutost javnosti jer zbog kompleksnosti teme i procesa nije dovoljno upućena u sve to.

On se osvrće i na poziciju litijuma u budućnosti, odnosno, na to kako će Evropa i svet gledati na ovaj strateški resurs.

- Statističke procene kako će se razvijati industrija bazirana na zelenoj energiji i razvoju novih tehnologija, upućuju na to da će se potražnja za litijumom do 2050. godine stalno povećavati. Veliki broj projekata je aktivan u Evropi i svetu i ogromna se sredstva ulažu u istraživanje i buduću eksploataciju jer se litijum ne koristi samo za baterije i električna vozila, već ima daleko širu primenu - zaključuje Mijatović.

biznis.kurir.rs