"Najgori scenario bi bio nestašica nafte i gasa" Globalna kriza energenata preti prelivanjem i na domaće tržište - strah od stagflacije i ekonomskog kolapsa
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborKina je ponovo u centru svetske politike nakon poseta Donalda Trampa i dolaska Vladimira Putina u Peking, dok se u fokusu razgovora nalaze trgovina, energetska bezbednost i globalne krize koje dodatno zaoštravaju odnose velikih sila. U pozadini geopolitičkih previranja i rastuće cene nafte, i Srbija se suočava sa pritiscima na energetsko tržište, pa vlasti preduzimaju mere za stabilizaciju snabdevanja i jačanje energetske sigurnosti zemlje.
Više o ovoj temi, za emisiju "Redakcija", govorili su prof. dr Bojan Dimitrijević, ekonomista i Nikola Perišić, istraživač Centra za društvena istraživanja.
- Situacija zaista jeste krizna i zahteva krizni menadžment. Mi već godinama živimo u ciklusima kriza - od velike finansijske krize 2008. koja je trajala godinama, preko KOVID krize, zatim rata u Ukrajini koji je izazvao prvi ozbiljan udar na cene energenata, pa do aktuelnih tenzija na Bliskom istoku i u Zalivu. Najgori scenario bi bio da dođe do nestašice nafte i gasa - rekao je Dimitrijević.
Domino efekat u celom sistemu
S obzirom na to da su, kako kaže, oni strateški proizvodi, to bi značilo ozbiljne poremećaje u grejanju i privredi.
- Imamo određene rezerve gasa, ali one nisu neograničene i mogu se potrošiti ako se ne obnavljaju, što bi u krajnjoj liniji dovelo do ozbiljnih problema u snabdevanju i mogućeg zastoja dela privrede. Druga varijanta je da energenata bude manje i da budu znatno skuplji, što nas vodi u scenario stagflacije - istovremenog rasta cena i pada proizvodnje, što smo već videli u 70-im godinama. U takvim uslovima vrlo je teško voditi ekonomsku politiku, jer svaka mera ima neželjene posledice - ako se suzbija inflacija, usporava se privreda, a ako se podstiče rast, jača inflacija.
Kako Perišić ističe, pored ekonomskih, dolazi i do bezbednosne krize, jer se u takvom okruženju pojavljuje sve veći broj pojedinaca koji su ekstremno nastrojeni i kroz radikalno delovanje pokušavaju da promovišu svoje ideje, što dodatno pogoršava ukupnu situaciju.
- Sigurno je da svi ovi sukobi, iako imaju regionalni karakter, ostavljaju posledice na globalnom nivou, jer živimo u međusobno povezanom svetu i krize se vrlo brzo preliju sa jednog kraja planete na drugi. U poslednjih pet do šest godina praktično smo u kontinuitetu u različitim krizama koje se pre svega odražavaju na ekonomsku stabilnost i funkcionisanje sistema.
- Takođe se razvija i politička kriza, jer jačaju populistički pokreti i sa leve i sa desne strane političkog spektra, koji nude jednostavna rešenja za veoma složene probleme, pre svega u cilju povećanja sopstvene podrške. Ali niko se ni ne trudi, svako vodi borbu za sopstvene interese i pokušava to da izdejstvuje na subjektivan način. To je najveći problem, jer dominiraju kratkoročni interesi, bez realne želje da se sukobi zaista završe. Međutim, posledice takvog pristupa će se neminovno pojaviti na duži rok i doći na naplatu, što može ugroziti i političke pozicije aktera, ali i svakodnevni život građana širom sveta - objasnio je Perišić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs