InfoBiz

Škola koja više ne postoji

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
Future & AI summit Marina Lovrić Jančević

Šta je ključno pitanje savremenog društva, obrazovanja u doba veštačke inteligencije, i kako se u toj priči zašravo susreću AI, reforma obrazovanja i nasleđe Jovana Sterije Popovića? 

Odgovore na ova pitanja čuli smo od dr Nede Pavlović, koja pitanje obrazovanja ne posmatra administrativno ili tehnološki, već isključivo civilizacijski. 

Foto: Future & AI summit Marina Lovrić Jančević

Dok svet ubrzano ulazi u eru veštačke inteligencije, obrazovni sistemi i dalje u velikoj meri funkcionišu po modelu nastalom u vremenu industrijske revolucije. Na ovogodišnjem Future & AI Summitu 2026, održanom u beogradskoj Ložionici, predavanje dr Pavlović bilo je usmereno upravo na budućnost školstva i ulogu nastavnika u doba AI. Specifično je to što predavanje nije nudilo površni tehnološki optimizam niti fascinaciju AI alatima kao ciljem samim po sebi, već je otvorilo mnogo ozbiljnije pitanje: šta se događa sa društvom koje decu i dalje obrazuje za svet koji više ne postoji?

U vremenu u kojem algoritmi proizvode informacije brže nego što čovek uspeva da ih razume, njena centralna teza deluje gotovo uznemirujuće precizno: 

“Problem savremenog obrazovanja više nije nedostatak znanja, već odsustvo smisla. Decu i dalje učimo da reprodukuju odgovore u trenutku kada mašina to radi brže od njih. Ukoliko se ne promeni filozofija obrazovanja, digitalizacija starog sistema nije reforma, nego samo njegova brža verzija. Dakle, ako obrazovanje ostane zasnovano na memorisanju, mi zapravo pripremamo generacije za prošlost, ne za budućnost“, istakla je Pavlović.

Problem vidi u samoj strukturi sistema nastalog u epohi standardizacije, modela koji je decenijama bio efikasan za masovno obrazovanje, ali koji danas sve manje uspeva da razvije sposobnost mišljenja koja je zapravo najvažnija ljudska kompetencija:.

„Najveća greška savremenog školstva jeste ideja da sva deca moraju učiti isto, istim tempom i na isti način. To nije obrazovanje. To je administriranje ljudskog potencijala. Sa druge strane, škola budućnosti kakva bi trebalo da bude, neće biti prostor u kojem nastavnik prenosi gotove informacije, već mesto u kojem učenik uči kako da razmišlja, povezuje, interpretira i postavlja pitanja. Zato uloga nastavnika dolaskom AI-ja neće nestati, već će postati važnija i složenija neago ikada: da razvije rasuđivanje, kontekst, etiku, sposobnost razumevanja. AI može da generiše odgovor, ali ne može da razume čoveka“, rekla je dr Pavlović.

Možda upravo zato njen rad izaziva pažnju i van akademskih krugova, jer postavlja pitanje da li razvijamo generacije koje umeju da misle ili generacije koje umeju samo da reprodukuju, kao i šta se događa sa društvom koje tehnološki napreduje brže nego što emocionalno, kulturno i intelektualno sazreva.

Foto: Future & AI summit Marina Lovrić Jančević

Gotovo paralelno sa temom reforme školstva, dr Neda Pavlović predstavlja i svoju monografiju i multimedijalnu izložbu „Filološko delo Jovana Sterije Popovića, Rečima kroz vekove“, koja će biti otvorena u Narodnom pozorištu u Beogradu uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije. Taj projekat ne predstavlja samo naučnu reinterpretaciju jednog od najvažnijih srpskih književnika i mislilaca, već i pokušaj da se pokaže koliko su pitanja jezika, identiteta, kulture i kritičkog mišljenja danas aktuelnija nego ikada ranije.

“U centru mog višegodišnjeg istraživanja nalazi se upravo Jovan Sterija Popović, jedan od ključnih reformatora srpskog školstva i kulture u 19. veku, čovek koji je razumeo da obrazovanje nikada nije samo pitanje škole, već pitanje budućnosti društva. U tom smislu, Sterija je mnogo više od istorijske figure. On je simbol trenutka u kojem jedno društvo mora ponovo da redefiniše način na koji misli, uči i prenosi znanje”, rekla je dr Pavlović.

Dr Neda Pavlović koja je bila jedan od istaknutih govornika tokom Future & AI Summita 2026 govori iz jedinstvene perspektive osobe koja je prošla gotovo sve nivoe obrazovnog sistema, od naučnog i akademskog rada do praktičnog rada u nacionalnom i međunarodnom obrazovnom okruženju i vođenja obrazovnih institucija. Zato se njena analiza kreće između humanistike, savremenih tehnologija i realnih izazova obrazovanja 21. veka.

Promo