"Zdravlje ne sme da bude luksuz" Lekovi sve skuplji, pacijenti sve teže do dolaze kompletne terapije
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborNakon upozorenja predsednika Aleksandra Vučića da je rast cena lekova u Srbiji dostigao čak 8,5 odsto na godišnjem nivou, sve glasnije se postavlja pitanje gde prestaju realni troškovi, a počinje prostor za intervenciju države. Dok nadležni pokušavaju da inflaciju drže pod kontrolom, upravo su lekovi postali jedan od najvećih udara na budžet građana, posebno penzionera i roditelja teško obolele dece.
Može li država da obori cene a da pritom ne dođe do nestašice lekova, za Kurir televiziju, govorili su Đorđe Ostojić, ekonomista, Snežana Janošević, predsednik Udruženja "Debra" i majka bolesnog deteta i Jovana Joksimović, magistar farmacije.
- Lekovi predstavljaju veoma specifično tržište, jer proizvođači uglavnom ne određuju samostalno krajnju cenu proizvoda. Cene se formiraju kroz različite uredbe, dok su marže na lekove koji se izdaju na recept relativno fiksirane. Tako imamo veleprodajnu maržu od šest odsto, apotekarsku, odnosno maloprodajnu maržu od 12 odsto, a na sve to obračunava se i PDV - rekao je Ostojić.
"Usklađivanje cena na globalnom tržištu utiče i na domaće cene"
Kako kaže, problem nastaje kod formiranja takozvane bazne cene, koja se određuje prema referentnim tržištima, najčešće prema cenama u Hrvatskoj, Italiji i drugim zemljama regiona i Evrope.
- Kako istovremeno dolazi do rasta cena lekova i na tim tržištima, posledično rastu i cene u Srbiji. Zbog toga je veoma teško voditi borbu protiv poskupljenja, naročito imajući u vidu da su gotovo sve velike farmaceutske kompanije strane, dok domaći proizvođači nemaju dovoljno kapaciteta da cenovno budu ozbiljna konkurencija na tržištu.
Kako Joksimović navodi, poskupljenja možda u jednom trenutku ne deluju velika, ali su u poslednje vreme veoma česta. Malo po malo, ta povećanja se nagomilaju i na kraju predstavljaju ozbiljan udar za hronične bolesnike i pacijente koji koriste obimnu terapiju.
- Na cenu leka utiču proizvođač, distributer, ali i same marže. Smatram da zdravlje ne sme da bude luksuz i da ne bi trebalo da budemo svedoci onoga čemu ja svakodnevno prisustvujem, a to je da pacijenti biraju koji deo terapije mogu da kupe, jer nisu u mogućnosti da priušte sve što im je propisano. To se naročito odnosi na starije pacijente i hronične bolesnike - kaže ona.
- Zato apelujem i na kolege lekare da ne insistiraju na određenim proizvođačima, već da poštuju generiku leka, kako bi pacijenti mogli da kupe onu terapiju koja im je finansijski najdostupnija. Vrlo često dolaze u situaciju da moraju da izbace deo terapije jer jednostavno ne mogu sve da plate - objasnila je.
Rast cena lekova sve više opterećuje građane
Kako Janošević ističe, vidimo da dolazi do poskupljenja, ali bi nam svakako odgovaralo da određene stvari budu dostupnije i jeftinije, a neke i bez doplate.
- Kao i kod rasta svih ostalih cena, i ovo nas dodatno opterećuje. Svi mi kod kuće imamo mini apoteke - neke preparate dobijamo preko države, pa na te cene nemamo direktan uticaj jer se izdaju o trošku fonda. Međutim, deo lekova i preparata kupujemo, i tu nam je veoma važno koliko koštaju. Jasno je da i državi znači koliko ukupno koštaju lekovi i medicinski preparati, ali mi kao krajnji korisnici nismo uvek u potpunosti upućeni u to kako se formira cena - kaže ona.
- S obzirom na to da je država poslednjih godina povećala ulaganja u retke bolesti, nama je to zaista veoma značajno. Vrlo smo zadovoljni što smo dobili tih osam terapija. Svesni smo da je bilo potrebno izdvojiti velika sredstva i veoma smo zahvalni na tome. Mislim da se stvari u tom pravcu pomeraju, da se nove terapije pojavljuju i postaju dostupne, i to je za nas, kao roditelje i kao udruženje, najvažnije - zaključila je, za "Redakciju."
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs