VUK VELEBIT, PREDSEDNIK PUPIN INICIJATIVE, NA MEĐUNARODNOM SKUPU U TRSTU: Verujem da će Srbija i Trst ponovo imati veoma uspešnu ekonomsku priču u budućnosti
Naime, u Trstu je održan međunarodni skup posvećen razvoju indo-mediteranskog ekonomskog koridora (IMEC) pod nazivom "Prioritetne aktivnosti za interoperabilnost severnog Jadrana i povezivanje Balkana", o ulozi severnog Jadrana u novoj logističkoj arhitekturi između Evrope, Bliskog istoka i Indije.
Na jednom od panela, učestvovao je i Vuk Velebit, predsednik Pupin Inicijative, koji je govorio o ulozi Srbije u regionalnoj povezanosti:
"Za nas je važno da Srbija bude deo IMEC-a i transportnih koridora. Srbija i Trst imaju tradicionalno dobre istorijske veze, a Trst je i danas u srcu Srba. Projekat IMEC omogućava Srbiji da poveže Jadransko i Crno more i stvori transportnu vezu između Trsta i Konstance.
Srbija je uložila mnogo u modernizaciju železnice: uskoro otvaramo brzu prugu između Beograda i Budimpešte, planiramo modernizaciju pruge prema Nišu, kao i pravca između Vršca i Temišvara..
Za Srbiju je Trst prozor ka IMEC-u, a za Trst i projekat IMEC, Srbija predstavlja konektor između Mediterana, istočne i jugoistočne Evrope, Crnog mora, pa čak i Centralne Azije. Srbija je najveća ekonomija Zapadnog Balkana i ima posebnu odgovornost kada je reč o regionalnoj povezanosti. Važno je da Srbija postane deo šire inicijative poput IMEC-a, naročito imajući u vidu podršku SAD, i verujem da će Srbija i Trst ponovo imati veoma uspešnu ekonomsku priču u budućnosti", zaključio je Velebit.
Inače, severni Jadran dobija istorijsku priliku da postane centralno logističko čvorište između Evrope i Azije, dok Trst, uz podršku projekta IMEC, jača poziciju luke i intermodalnih terminala. Investicije u železnicu, digitalizaciju logistike i regionalnu koordinaciju omogućavaju efikasnu povezanost centralne i istočne Evrope, Balkana i Mediterana, sa Srbijom u veoma važnoj ulozi.
Uoči dolaska potpredsednika italijanske vlade i ministra spoljnih poslova Antonia Tajanija, u Trstu je održan međunarodni skup posvećen razvoju indo-mediteranskog ekonomskog koridora (IMEC) pod nazivom "Prioritetne aktivnosti za interoperabilnost severnog Jadrana i povezivanje Balkana", o ulozi severnog Jadrana u novoj logističkoj arhitekturi između Evrope, Bliskog istoka i Indije.
Događaj, koji je organizovalo udruženje Trieste Summit, okupio je predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i privrede sa ciljem da se definiše strateška uloga Trsta kao logističkog čvorišta za tržišta centralne i istočne Evrope. Na samitu su učestvovali i predstavnici Republike Srbije.
Uskoro kreću pripremni radovi za jedan od najvažnijih projekata u Srbiji: Šta je još u planu?
Organizatori su podsetili da je inicijativa pokrenuta 2024. godine na inicijativu kompanija iz regiona koje žele da Italija zauzme aktivniju ulogu u razvoju novog trgovinskog pravca između Evrope i Azije, koristeći potencijal luke Trst kao prirodne kapije ka unutrašnjosti kontinenta.
Gradonačelnik Trsta Roberto Di Pjaca naglasio je da grad ima istorijsku i geografski predodređenu ulogu u međunarodnoj trgovini.
"Izuzetno sam ponosan što sam gradonačelnik ovog grada. Trst je evropska luka, smeštena u srcu kontinenta i ključna tačka međunarodne trgovine između pomorskih i kopnenih ruta ka tržištima centralne i istočne Evrope", rekao je Di Pjaca.
On je istakao da rast pomorskog saobraćaja između Dalekog istoka i Evrope ponovo stavlja severni Jadran u fokus globalnih trgovinskih tokova.
Sa dubinom mora do 18 metara, luka Trst može da primi najveće brodove, dok intermodalna infrastruktura omogućava efikasno povezivanje sa evropskim tržištima.
Regionalna strategija: logistika, železnica i održivost
Regionalna ministarka za infrastrukturu Kristina Amirante naglasila je da je strateški cilj regiona da dodatno ojača ulogu severnog Jadrana kao logističkog mosta za zemlje centralne Evrope koje nemaju izlaz na more.
"Moramo ojačati logističku infrastrukturu i veze između luka i intermodalnih centara kako bismo povećali konkurentnost ekonomskog sistema regiona Friuli-Venecija Đulija", rekla je Amirante.
Ona je istakla da je snaga regiona u integraciji luka, železničke mreže i logističkih centara u zaleđu, ali i upozorila da će dalji razvoj zavisiti od značajnih ulaganja u železničku infrastrukturu.
"Železnica je ključni element logističkog sistema i mora biti dodatno ojačana kako bi podržala rast trgovine između Evrope i Azije", naglasila je.
Poseban akcenat stavljen je i na održivost, uključujući projekte elektrifikacije pristaništa u lukama Trst i Monfalkone, čime se smanjuju emisije i povećava energetska efikasnost lučkih operacija.
Luka Trst i planovi za rast kapaciteta
Predsednik Lučke uprave Trsta Marko Konsalvo istakao je da luka već ima snažnu međunarodnu strukturu operatera i investitora, što potvrđuje njen globalni značaj.
"Operateri u luci dolaze iz različitih zemalja, od nemačkih i danskih kompanija do britanskih i turskih investitora. To jasno pokazuje međunarodnu prirodu i strateški značaj luke Trst", rekao je Konsalvo.
On je naglasio da je prioritet završetak ključnih infrastrukturnih projekata, uključujući proširenje železničke mreže kroz Servolu i modernizaciju logističkih terminala.
Prema njegovim rečima, više od polovine kontejnerskog saobraćaja iz luke već se transportuje železnicom, a planirane investicije mogle bi da povećaju broj teretnih vozova sa oko 12.000 na čak 25.000 godišnje.
"Naše tržište je makroregion centralne i istočne Evrope sa više od 100 miliona stanovnika, govorimo o Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, rekao bih i Poljskoj, a posle rata nadamo se i Ukrajini", istakao je Konsalvo.
Prvi panel je otvorila diskusija o strateškoj ulozi Sredozemnog mora i Severnog Jadrana u evropskoj logistici.
Istaknuto je da je centralnost regiona ključna za razvoj infrastrukture koja povezuje evropske zemlje koje nemaju direktan izlaz na more. Naglašena je potreba za jačanjem logističke infrastrukture i povezivanjem luka i interportova kako bi se povećala konkurentnost regionalnog industrijsko-ekonomskog sistema Friuli Venezia Giulia.
Govornici su istakli značaj tršćanske luke, posebno dubine njenih pristaništa i kapaciteta za povezivanje železnicom i drumskim putem do ostatka Italije i Evrope. Naglašena je i važnost luke Monfalkone i sistema interportova, povezani sa ekonomskim konzorcijumima, koji omogućavaju efikasniju distribuciju robe.
Poseban fokus stavljen je na modernizaciju železničke infrastrukture, jer region ima stratešku poziciju u koridorima koji povezuju Jugoistočnu Aziju i Evropu. Istaknuto je da, iako Friuli Venezia Giulia ima značajne kapacitete, bez adekvatne železničke infrastrukture roba neće stizati na najefikasniji način, a transport može biti kašnjen i do 90 dana u narednim godinama ako se ne investiraju dodatni kapaciteti.
U panelu su pomenuti i napori u elektrifikaciji pristaništa u Trstu, Monfalkoneu i San Đorđo di Logaru, kao i formiranje regionalne koordinacione kabine za logistiku koja povezuje javni i privatni sektor, čime se olakšava upravljanje logističkim hubovima i optimizacija transportnih tokova.
Predstavljen je i eksperimentalni projekat povezanosti regiona sa Balkanom, koji je omogućio transport robe do Srbije, uz napomenu da uspešno funkcionisanje železničke industrije zavisi od postojanja balansiranih tokova robe, kako odlazne, tako i povratne.
Zaključeno je da ulaganja u transportne koridore, železnicu, luke i interporte mogu dodatno učvrstiti poziciju regiona kao centralnog logističkog čvorišta u Evropi.
Povezivanje sa Centralnom i Istočnom Evropom i Balkanom
Drugi panel bio je fokusiran na povezivanje Trsta sa tržištima Centralne i Istočne Evrope, posebno regionom Balkana, kroz razvoj železničkih i logističkih koridora.
Diskusiju je moderirao profesor Košara, a među učesnicima su bili predstavnici logističkog i železničkog sektora iz više evropskih zemalja.
Panel je otvorio razgovor o prioritetima za Trst i region, pri čemu su ponovo naglašeni značaj modernizacije železničke infrastrukture i uklanjanja tehničkih, operativnih i administrativnih barijera između zemalja.
Učesnici su istakli da je harmonizacija tehničkih standarda, digitalizacija i interoperabilnost ključ za efikasan protok robe i putnika. Posebno su pomenuti suvi portovi i intermodalni terminali kao ključne tačke za regionalnu distribuciju i održive logističke lance.
Velebit: Verujem da će Srbija i Trst ponovo imati veoma uspešnu ekonomsku priču u budućnosti
Na ovom panelu, učestvovao je i Vuk Velebit, predsednik Pupin Inicijative, koji je govorio o ulozi Srbije u regionalnoj povezanosti:
"Za nas je važno da Srbija bude deo IMEC-a i transportnih koridora. Srbija i Trst imaju tradicionalno dobre istorijske veze, a Trst je i danas u srcu Srba. Projekat IMEC omogućava Srbiji da poveže Jadransko i Crno more i stvori transportnu vezu između Trsta i Konstance.
Srbija je uložila mnogo u modernizaciju železnice: uskoro otvaramo brzu prugu između Beograda i Budimpešte, planiramo modernizaciju pruge prema Nišu, kao i pravca između Vršca i Temišvara..
Za Srbiju je Trst prozor ka IMEC-u, a za Trst i projekat IMEC, Srbija predstavlja konektor između Mediterana, istočne i jugoistočne Evrope, Crnog mora, pa čak i Centralne Azije. Srbija je najveća ekonomija Zapadnog Balkana i ima posebnu odgovornost kada je reč o regionalnoj povezanosti. Važno je da Srbija postane deo šire inicijative poput IMEC-a, naročito imajući u vidu podršku SAD, i verujem da će Srbija i Trst ponovo imati veoma uspešnu ekonomsku priču u budućnosti", zaključio je Velebit.
Panelisti su naglasili da, uprkos političkim krizama i geopolitičkim tenzijama, trgovina i poslovna saradnja ne prestaju i pronalaze načine da zaobiđu prepreke. Digitalizacija logistike, standardizacija i modernizacija transportnih mreža prepoznati su kao ključni faktori za ostvarenje punog potencijala regiona.
Takođe, učesnici su istakli važnost koordinisanih investicija javnog i privatnog sektora, koje uključuju modernizaciju železničkih koridora, digitalizaciju procesa i razvoj intermodalnih terminala, što omogućava efikasnu distribuciju robe unutar Evrope.
Zaključak panela bio je da Trst nije samo povezani primorski grad, već centralna logistička tačka koja povezuje tržišta, standarde i strategije, a Srbija, kao najveća rastuća ekonomija Balkana, ima ključnu ulogu u ovom regionalnom povezivanju.
Treći segment događaja bio je fireside conversation, moderiran s ciljem da se reflektuju zaključci prethodna dva panela i razgovara o strateškoj koordinaciji na parlamentarnom, diplomatskom i poslovnom nivou.
U panelu su, između ostalih, učestvovali Nevena Jovanović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, i Paolo Formentini, potpredsednik Odbora za spoljne poslove, kopredsedavajući parlamentarne grupe IMEC Italija, koji su pružili uvid u nacionalne i regionalne strategije povezivanja.
Diskusija je započeta naglaskom na potrebu za koordinacijom različitih inicijativa i projekata u okviru IMEC-a, ali i šire, u okviru srednje i jugoistočne Evrope.
Paolo Formentini je istakao važnost parlamentarne koordinacije, osnivanja Intergrupa u parlamentima različitih zemalja, i postepenog razvoja zajedničkih mehanizama za olakšavanje investicija i transportnih tokova.
Nevena Jovanović: Srbija preuzima odgovornost da bude motor regionalne povezanosti
U završnom delu Samita, veoma je zapažen bio i govor državne seretarke Nevene Jova nović, koja je istakla strateški položaj Srbije i njen potencijal kao regionalnog čvorišta za povezivanje sever-jug i istok-zapad Balkana:
"Ovi razgovori su izuzetno inspirativni i osvežavajući za našu vladu, jer omogućavaju razmenu iskustava i ideja na najvišem nivou.
Bolja povezanost nije samo tehničko pitanje, već znači bolji protok ljudi, ideja, kapitala i pruža priliku da se Srbija predstavi kao atraktivna destinacija za investicije. Specifičan geografski položaj Srbije nudi veliki potencijal, ne samo nacionalno, već i regionalno. Cilj nam je da Srbija postane prirodni čvorišni hub za jugoistočnu Evropu i da ovaj potencijal iskoristimo kako bismo stvorili funkcionalnu platformu za efikasnije povezivanje Balkana sa drugim regionima.
Saradnja sa drugim lukama, a posebno sa Trstom, ostaje od izuzetnog značaja. Trst ima poseban potencijal zbog železničke infrastrukture i kapaciteta za izvoz robe na šira evropska tržišta. Srbija je u poslednjoj deceniji realizovala ambiciozne infrastrukturne projekte, izgradnju i modernizaciju brzih pruga, poput veze između Beograda i Budimpešte kao i modernizaciju pruga ka Nišu i ka Konstanci.
Ovi projekti nisu samo nacionalnog značaja; oni predstavljaju ključ za regionalnu povezanost i ekonomski razvoj. Srbija, kao najveća rastuća ekonomija Zapadnog Balkana, preuzima odgovornost da bude motor regionalne povezanosti i da svojim infrastrukturnim kapacitetima podstiče investicije i razvoj u celom regionu. Regionalna saradnja je ključna, jer nijedna zemlja ne može samostalno ostvariti ove ciljeve. Na kraju, ovo omogućava bolju budućnost za naše građane i čitavu regiju", zaključila je Jovanović.
Panel je dodatno istakao važnost parlamentarne dimenzije i digitalizacije logistike, kao i koordinacije između država i investitora, kako bi se maksimalno iskoristio potencijal regionalnih koridora.
Diskusija je pokazala da Srbija, sa svojim strateškim položajem i infrastrukturnim projektima, igra veoma važnu ulogu u povezivanju Balkana sa Mediteranom, Jadranom, Crnim morem i centralnom Evropom.
Zaključak skupa mogao bi biti da severni Jadran ima istorijsku priliku da postane ključna logistička tačka između Evrope i Azije.
Učesnici su ocenili da će uspeh projekta u velikoj meri zavisiti od sposobnosti da se modernizuje železnička mreža, ojačaju intermodalni terminali i dodatno povežu luke sa evropskim tržištima.
Ako se ti uslovi ispune, Trst bi u narednim godinama mogao da postane centralno čvorište nove logističke mreže koja povezuje Evropu sa Indijom i Azijom.
Kurir.rs/EUpravo zato