Kinezi udaraju porez na kondome! Svetska sila želi još beba - seks postaje sve skuplji
Kina će po prvi put u više od 30 godina naplaćivati porez na dodatnu vrednost (PDV) od 13 odsto na kondome i ostale kontraceptivne proizvode koji su do sada bili izuzeti iz oporezivanja.
Ova promena je deo revidiranog Zakona o PDV-u, a stupiće na snagu 1. januara 2026. Poreska izuzeća uvedena su 1993. godine kada je politika planiranja porodice bila usmerena na smanjenje broja stanovništva.
Razlog uvođenja ove mere je taj da se Kina suočava s dugotrajnim padom nataliteta i ubrzanim starenjem stanovništva. U 2024. godini rođeno je oko 9,5 miliona beba, što je oko trećine manje nego 2019. godine. Istovremeno, broj umrlih nadmašuje broj rođenih, pa se ukupna populacija smanjuje već najmanje tri godine. Vlada već godinama pokušava da poveća stopu rađanja, ukidajući ograničenje broja dece prvo sa jednog na dvoje, a zatim na tri deteta, kao i uvodeći finansijske i socijalne podsticaje.
Mera je izazvala rasprave na društvenim mrežama i u međunarodnim medijima - mnogi smatraju da će skuplja kontracepcija imati marginalan ili nepredvidiv efekat na odluke parova o roditeljstvu. Neki demografi ističu da je uticaj ovakvog poreza na stvarno povećanje nataliteta vrlo ograničen jer cene kontraceptiva uopšte nisu glavni razlog zbog kojeg parovi odlučuju da ne dobiju ili ne proširuju porodicu.
Kritičari upozoravaju i na moguće zdravstvene i socijalne posledice, uključujući otežan pristup kontracepciji i mogući porast neželjenih trudnoća ili polno prenosivih infekcija. Osim ove porezne mere, Peking planira i druge podsticaje: oslobađanje od troškova porođaja u zdravstvenom sistemu, subvencije za brigu o deci, proširena porodiljska odsustva druge fiskalne olakšice za mlade porodice.
Kina je napravila jasan simboličan i politički zaokret: sa više od tri decenije kontrole rasta stanovništva, uključujući strogu politiku jednog deteta, sada prelazi na politiku koja pokušava da podstakne porodični rast u uslovima duboko ukorenjenog demografskog pada.
Dok Kina pokušava da utiče na demografske trendove restriktivnijim fiskalnim signalima, EU se oslanja na „mekše“ mere, ali sa ograničenim uspehom. Pad nataliteta postaje jedan od ključnih strateških izazova i za Evropu i za Aziju - uz različite pristupe, ali sličan ishod: manje rođenih i sve starije društvo.
KurirBiznis/kamatica