Ulazi u zgrade šljašte kao diskoteka: Koliko košta praznično ukrašavanje i ko sve to plaća
Kupovina jelke, ukrasa, lampica i novogodišnje dekoracije više nije trošak koji se računa samo za stan. U sve većem broju zgrada stanari su počeli da izdvajaju novac i za ukrašavanje hodnika, gelendera, ulaznih vrata pa čak i platoa ispred zgrada.
Kako kažu dugogodišnji upravnici zgrada ovaj trend je počeo negde u periodu korona virusa. Od tada, svake godine je sve izraženiji.
Ukrašavaju se i iscrtavaju i stare i nove zgrade, izdvaja se i po nekoliko hiljda dinara za prazničnu dekoraciju, ili donosi ručno pravljena.
Pravila nema, bitno je samo – da što više sija.
Praznična umetnost na staklu: koliko košta
"Interesovanje za oslikavanje izloga, naročito u vreme novogodišnjih praznika, u priličnoj meri raste. Posebno u sektorima ugostiteljstva, hotelijerstva, maloprodaje i kreativnih industrija.
Jedan od razloga bi mogao biti i taj što je ručno oslikavanje izloga sjajno kao vid instagram marketinga, jer vizualno atraktivni, unikatni i fotogenični izlozi predstavljaju sadržaj koji ljudi rado fotografišu i dele. A ručni rad je više na ceni nego štampani stikeri i nalepnice“, potvrđuje za 4zida umetnica Maja Lunić.
Teme za oslikavanje koje se traže su u skladu sa godišnjim dobom: novogodišnji ukrasi, zimske scene, tematske ilustracije za praznike ili akcije. A svake godine postoji i nešto što je „in“. Poslednjih godina to su minimalističke linijske ilustracije i pastelne palete.
Šta se najviše koristi od materijala?
Za oslikavanje izloga najčešće se koriste akrilne boje, obična poludisperzija na vodenoj bazi pomešana sa malo sapunice kao i posebni markeri za staklo.
Sve to zajedno nije mnogo skupo, i oko 50 evra najčešće bude dovoljno za sav materijal.
Koliko košta oslikavanje izloga po kvadratu?
"Najveći deo cene zapravo otpada na vreme, veštinu i kreativni rad umetnika, dok su materijali relativno povoljni.
Okvirna cena oslikavanja je oko 30 evra po kvadratu, dok veći i kompleksniji izlozi podrazumevaju i višu cenu. Samo oslikavanje traje od jednog do šest sati za standardne izloge, dok je za realizaciju većih projekata potrebno i po nekoliko dana“, kaže Maja Lunić, umetnica.
Kad se stanari slože – i ukrašavanje zgrade može
Da je ukrašavanje i oslikavanje zgrada sve češći trend potvrđuje i Vera Živković, profesionalna upravnica iz Beograda.
Iz njenog iskustva, u zgradama gde ima više dece stanari se najčešće organizuju sami, osmisle dekoraciju i sve završe u „u krugu svoje zgrade ili ulaza“. A skupljanje novca najčešće ide preko računa stambene zajednice.
"Bilo je raznih zahteva, od ukrašavanja jelke od strane upravnika do angažovanja umetnika za oslikavanje ulaznih vrata. Smatram da je druženje i učestvovanje stanara u ukrašavanju zgrade ono što treba da predstavlja čaroliju praznika. Angažovanje stručnjaka za dekoraciju, po meni, je promašena suština“, smatra profesionalna upravnica Vera Živković.
Na šta stanari najčešće troše?
Koliko je novca potrebno za prazničnu dekoraciju zavisi od mnogo različitih faktora.
U nekim zgradama to bude trošak od par hiljada dinara za kupovinu jelke, a ukrase, na primer, donose mališani koji su ukrašavali jelku.
U drugim je taj iznos višestruko premašen kupovinom lampica, ukrasa za zgradu, kao što su deda mraz, irvasi, patuljci…
Ko najčešće pokreće inicijativu za ukrašavanje?
"Iako je možda za očekivati da stanari novih zgrada kite i ukrašavaju svoje ulaze i hodnike, moje iskustvo pokazuje da zapravo starosna struktura stanara ta koje prevagne. Naime, obično je dovoljno 2 do 3 člana zajednice da “povuku” ostatak, i da se uradi nešto po pitanju dekoracije. To su obično žene starosne grupe od 25 do 35 godina“, objašnjava Živković.
Za ukrašavanje zgrada, kuća, poslovnih prostora još ima vremena. A kako smo videli, uz nešto truda i mašte, i ne mora da košta mnogo.
Kurir Biznis/4zida