Penzioner

Ukidanje penala za prevremeno penzionisanje: Šta će to značiti u praksi

Uroš Arsić/Mondo
Uskoro bi mogla da se završi višegodišnja rasprava o jednoj od najspornijih tema među penzionerima - ukidanju kaznenih penala za prevremeno penzionisanje.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja potvrdilo je da je nacrt izmena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u pripremi, a cilj je da novi propisi budu usvojeni do kraja 2025. godine.

Trenutno, prema članu 80. Zakona o PIO, svako ko ode u prevremenu starosnu penziju pre navršenih 65 godina života i propisanog radnog staža, dobija trajni penal - umanjenje penzije od 0,34 odsto za svaki mesec ranijeg odlaska, što može dostići maksimalnih 20,4 odsto.

Drugim rečima, građanin koji ode u penziju pet godina ranije trajno prima i do petinu manju penziju do kraja života.

Šta donosi predlog izmena

Novi predlog, koji je usvojen kao inicijativa na Socijalno-ekonomskom savetu Republike Srbije, predviđa da se kazneni penali ukinu nakon navršenih 65 godina života korisnika.

To znači da bi penzioner koji je ranije otišao u prevremenu penziju primao umanjenu penziju do 65. godine, a zatim bi dobio pun iznos koji je stekao radnim vekom.

- Kazneni penali prestaju da se primenjuju od dana navršenih 65 godina života korisnika. Nakon toga, korisnik ostvaruje pravo na pun iznos penzije bez daljeg umanjenja - navodi se u tekstu predloga koji su predložili sindikati, a potvrdilo Ministarstvo rada.

Predlog su podržali sindikati UGS „Nezavisnost“ i Savez samostalnih sindikata Srbije, uz obrazloženje da su kazne za prevremeni odlazak u penziju „nepravedne i socijalno diskriminišuće“.

Sindikalne organizacije podsećaju da su mnogi radnici bili prinuđeni na prevremenu penziju zbog stečaja firmi ili zdravstvenih razloga, te da trajno umanjenje penzije nije opravdano.

Stručnjaci iz Fiskalnog saveta i deo ekonomista upozoravaju da bi potpuno ukidanje penala moglo da poveća rashode PIO fonda i optereti budžet.

Zato se kao kompromisno rešenje predlaže da penal ostane privremen – do 65. godine, ali da se nakon toga isplata izjednači sa redovnom penzijom. 

Procene pokazuju da bi takva izmena bila finansijski održiva, a istovremeno bi ispravila nepravdu prema penzionerima koji su ispunili uslove staža, ali ne i starosti.

Ministarstvo rada trenutno radi na proceni fiskalnih efekata i modelu primene. Prema izjavama iz tog resora, nacrt zakona bi trebalo da bude završen i upućen u javnu raspravu do kraja 2025. godine.

To znači da bi se glasanje o izmenama moglo očekivati krajem godine, uz mogućnost da zakon stupi na snagu od 1. januara 2026. godine.

Sindikati smatraju da je ovo „jedna od najrealnijih i najpotrebnijih izmena zakona“, dok ekonomisti upozoravaju da će sve zavisiti od procene održivosti PIO fonda i opšte fiskalne stabilnosti države.

Šta se menja u praksi

Ako Skupština usvoji predložene izmene Zakona o PIO, penali od 0,34 % mesečno više neće biti trajno primenjivani, već samo do navršenih 65 godina života korisnika.

To znači sledeće:

Za nove penzionere:

Ko ode u prevremenu penziju (npr. sa 60 godina), primaće umanjenu penziju samo do 65. godine.
Nakon toga, automatski prelazi na pun iznos penzije, bez dodatnih zahteva ili ponovnih obračuna.

Za one koji već primaju penziju sa penalima:

Po navršenih 65 godina života, njihova penzija bi se reobračunala i povećala na puni iznos koji bi im sledovao da su išli u redovnu penziju.

Očekuje se da bi PIO fond automatski izvršio usklađivanje, bez potrebe za pojedinačnim zahtevima korisnika.
Na primeru prosečne prevremene penzije od oko 50.000 dinara, penal od 20,4 % znači da korisnik mesečno gubi oko 10.000 dinara.
U praksi, ukidanje penala posle 65. godine donelo bi im povećanje penzije od 8.000 do 12.000 dinara mesečno, zavisno od staža i visine doprinosa.

Fiskalni savet procenjuje da bi ukidanje trajnih penala povećalo godišnji rashod PIO fonda za oko 0,3 % BDP-a, što je okvirno 100 miliona evra godišnje.

Zato se očekuje da će država tražiti fazičnu primenu – možda prvo samo za nove korisnike, a zatim i za one koji su već u penziji sa penalima.

  • Najraniji rok za usvajanje zakona: kraj 2025. godine.
  • Primena u praksi: verovatno od 1. januara 2026.
  • Efekat: penali se primenjuju samo do 65. godine života, nakon čega se penzija uvećava na puni iznos.
  • Korisnici: promena bi važila i za sadašnje i za buduće penzionere.

U praksi, ukidanje penala znači kraj trajnog kažnjavanja onih koji su morali ranije da napuste tržište rada — i povratak osnovnom principu: da se za radni vek nagrađuje, a ne kažnjava.

BiznisKurir.rs