Veštačka inteligencija i obrazovanje: Ima li smisla učiti u doba AI-ja
Da li uopšte ima smisla provesti sate nad knjigom ako ChatGPT ima odgovor na sve? Iako pitanje zvuči kao šala, pripadnici mlađih generacija ga ozbiljno postavljaju. ChatGPT im piše eseje, rešava zadatke i objašnjava gradivo bolje od većine udžbenika.
Za većinu nas, veštačka inteligencija (AI) je već deo svakodnevice, alat koji nam omogućava da do odgovora dođemo za svega nekoliko sekundi. Ali upravo tu se otvara jedno od suštinskih pitanja: ako nas AI oslobađa klasičnog bubanja, da li nas lišava i ključnih veština?
Ništa ne može da zameni dubinsko razumevanje
Profesori upozoravaju na to da preveliko oslanjanje na AI može da „uspava“ naše kritičko razmišljanje. Ako tehnologija misli umesto nas, lako zaboravimo kako da mislimo. Dodatni rizik je nepouzdanost. AI alati i dalje često generišu netačne ili „izmišljene“ informacije.
Marjana Brkić, programska menadžerka Nordeus fondacije, naglašava da zahvaljujući veštačkoj inteligenciji više ne moramo da pamtimo razne činjenice, ali donosi potrebu za dubljim razumevanjem sadržaja i konteksta.
„U trenutku kada je svaka informacija dostupna na klik, vrednost se premešta sa pamćenja informacija na kritičko razmišljanje, razumevanje konteksta i sposobnost primene znanja. AI može da pruži odgovor, ali ne može da prepozna šta je zaista važno za nas kao pojedince ili društvo. Stoga obrazovanje postaje ključ razumevanja konteksta i ima veoma važnu ulogu, a to je da nas nauči da ne verujemo slepo odgovorima, već da kritički razmišljamo o njima“, objašnjava Marijana Brkić, koja će o ovoj temi govoriti na predstojećoj konferenciji Pogon, posvećenoj praktičnoj primeni naprednih tehnologija, između ostalog i veštačke inteligencije.
Veštine budućnosti: Čovek je i dalje ključan faktor
U eri veštačke inteligencije, najvažnije postaju veštine koje mašine ne mogu lako da savladaju, poput radoznalosti, kreativnosti, empatije, rada u timu ili kritičkog razmišljanja.
Zato obrazovanje mora da se menja i postane prostor koji podstiče učenike da istražuju, eksperimentišu, stvaraju i ne boje se grešaka. Potrebno je više interdisciplinarne saradnje, projektne i praktične nastave, ali i prilika da učenici nauče kako da koriste AI kao alat, a ne kao prečicu.
Kada se koristi promišljeno, AI može pomoći da se uči brže, pametnije i kreativnije. U mnogim školama u SAD i Evropi profesori je već koriste za automatsko ocenjivanje testova i izradu personalizovanih materijala za učenike. Ako nekome ne ide određeni predmet, AI tutor može prepoznati oblasti koje zahtevaju dodatni rad i ponuditi ciljane zadatke uz učenje prilagođeno individualnim potrebama i tempu svakog učenika.
AI zna sve, ali znaš li ti kako da koristiš to znanje?
Ako želiš da saznaš kako da AI radi za tebe, a ne umesto tebe, i da otkriješ gde se zapravo kriju prave prilike, ne smeš da propustiš konferenciju Pogon.
Pogon je mesto gde se priča o stvarima koje već menjaju svet – od AI-ja i startapa do obrazovanja, biznisa i novih karijera koje će tek nastati.
Događaj organizuje ICT Hub, najpoznatiji domaći centar za razvoj inovacija. Biće tu eksperata iz različitih industrija, preduzetnika, edukatora, menadžera, developera, i svih onih koji žele da razumeju kuda nas to AI zapravo vodi i kako da ga na najbolji način koristimo. Ukratko, Pogon je otvoren za sve, od laika do stručnjaka.
Konferencija se održava 30. oktobra u Ložionici, centru kreativnih industrija i inovacija, i realizuje u partnerstvu sa kompanijom A1, uz podršku i pokroviteljstvo Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija. Požurite i obezbedite svoje učešće na vreme, broj mesta je ograničen!