SNAGA JEDNOG ZADATKA: Paradoksalno, ali naučnici tvrde da nas multitasking čini rasejanima
U svetu u kojem živimo, multitasking se doživljava kao vrlina. Poslovni oglasi traže „multitasking sposobnost“, menadžeri se hvale kako vode tri projekta istovremeno, a mi se ponosimo time što možemo spremati ručak, odgovarati na poruke i gledati seriju – sve odjednom.
Možda misliš da je multitasking tvoja supermoć. Ali istina je da multitasking nije znak efikasnosti, već rasejanosti.
Mit o multitaskingu
Naš mozak nije dizajniran da istovremeno obrađuje više složenih zadataka.
Kada mislimo da „radimo više stvari odjednom“, zapravo se dešava switch-tasking – brza, neprestana promena fokusa sa jednog zadatka na drugi. Svaki put kada prebacimo pažnju, mozak mora da „ponovo učita“ kontekst prethodnog zadatka. To troši energiju, vreme i mentalne resurse. Prema istraživanju sa Stanford univerziteta, stalno skakanje između zadataka može da smanji produktivnost i do 40%, a nivo kognitivne kontrole i memorije opada.
Drugim rečima – multitasking nas čini sporijima, manje preciznima i više podložnima greškama.
Probaj bez multitaskinga
Suština ReSet to ReConnect pravila nije samo pauza od distrakcija, već prilika da se ponovo povežeš sa sobom, onima koje voliš i onim što ti je važno.
Zamisli da se probudiš i odlučiš: danas radim samo jednu stvar u trenutku.
• Kada piješ kafu – piješ kafu. Ne čitaš mejlove.
• Kada pišeš izveštaj – pišeš ga bez provere Instagrama na svaka tri minuta.
• Kada razgovaraš s nekim – slušaš ga, bez gledanja u telefon.
Odjednom shvatiš da si mirniji, produktivniji i – paradoksalno – brži, jer ne trošiš vreme na stalno vraćanje u „mod fokusa“.
Dakle, ovo nije samo tehnika za produktivnost, već način da se povežeš sa sobom i drugima. Kada isključiš „paralelne tokove“, otvara se prostor za kvalitetnije misli, kreativne ideje i iskrenije odnose.