DISANJE JE KLJUČ: Pet stvari zbog koga je važno da dišemo ispravno
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborKoliko puta dnevno zaista svesno udahneš? Ne računa se ono automatsko disanje koje telo samo obavlja da bi preživelo, već onaj trenutak kada svesno zastaneš i primetiš sopstveni dah. Retko, zar ne?
A opet, upravo u tom nesvesnom, plitkom disanju krije se razlog zašto smo često napeti, umorni, anksiozni, bez fokusa i sa osećajem da stalno negde kasnimo — iako fizički možda stojimo u mestu.
MN: Brzo disanje podiže kortizol – hormon stresa
Većina nas diše brzo i plitko, samo gornjim delom pluća. To telo tumači kao signal da je u opasnosti. Naš nervni sistem ne zna da li bežimo od sabljozubog tigra ili odgovaramo na hitan mejl — za njega je stres stres, i na njega reaguje istim mehanizmom: ubrzanim disanjem, napetim mišićima, visokom dozom kortizola i nedostatkom mira. I to traje iz dana u dan.
S druge strane, kada svesno usporimo disanje, nešto neverovatno se desi. Nervni sistem se umiruje, puls se usklađuje, mišići se opuštaju, um postaje jasniji. I sve to bez ijedne tablete, aplikacije ili skupe metode. Samo disanjem. Dubokim, svesnim, polaganim.
Zato donosimo pet razloga koji će ti pomoći da
1. Kiseonik je gorivo za telo i mozak
Ispravno disanje puni pluća do kraja i omogućava efikasniji unos kiseonika.
Plitko disanje (najčešće samo gornjim delom pluća) znači da mozak i ćelije dobijaju manje kiseonika — što utiče na umor, slabiju koncentraciju i mentalnu maglu.
2. Disanje utiče na nervni sistem
Duboko disanje aktivira parasimpatički nervni sistem – to je "sistem za opuštanje".
➝ Smanjuje stres, snižava krvni pritisak, usporava puls.
Plitko disanje stimuliše simpatički sistem (borba ili bekstvo) – telo je stalno u stanju napetosti.
3. Podrška za srce i cirkulaciju
Dubokim disanjem se poboljšava cirkulacija, reguliše krvni pritisak i rasterećuje srce.
Plitko disanje može dovesti do neravnomerne distribucije krvi, hladnih ekstremiteta i napetosti u grudima.
4. Pomaže izbacivanju toksina
Oko 70% toksina iz tela izbacujemo disanjem.
Kada dišemo plitko, taj proces je otežan — telo se sporije čisti.
5. Stres i anksioznost
Kod stresa, ljudi često instinktivno dišu plitko i brzo, što može izazvati vrtoglavicu, paniku, pa čak i osećaj gušenja.
Duboko, polako disanje momentalno smanjuje anksioznost i vraća kontrolu nad telom.
Nekad, zapravo, nije svet oko nas taj koji nas umara. Nekad je to samo zaboravljen dah. Ispravno disanje — duboko, svesno i dijafragmalno — ključ je za fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje.