U BEOGRADU KLIME VIŠE NEĆE SMETI DA BUDU VIDLJIVE: Kazne će ići i do 100.000 dinara! Evo gde možete da ih premestite
Spoljni deo klime više neće smeti da bude vidljiv na fasadama zgrada.
Izmenama Zakona o planiranju i izgradnji iz 2023. godine definisano je da klime, odnosno njen spoljni deo, ne može biti vidljiv na fasadama zgrada. Oni koji ne ispune obavezu da premeste te delove klime, platiće kaznu. Tako je previđeno da će se novčane kazne za fizička lica kretati od 25.000 do 50.000 dinara, a za pravna lica i do 100.000 dinara.
"Pet godina je rok u užem jezgru Beograda koji je pod zaštitom države, što znači da do 2028. godine moraju da uklone sve spoljne delove klima koji su prema ulici", rekao je predsednik Udruženja profesionalnih upravnika Beograda, Bojan Nikolić.
Zaštićenih zona u Beogradu ima mnogo
"To je, na primer, uža zona oko Kalemegdana, to su uglavnom one zgrade koje su pod zaštitom države i ambijentalne celine koje su zaštićene", dodaje Nikolić.
Sve ostale stambene zajednice, precizirao je Nikolić, taj posao treba da završe do 2033. godine.
"Za stambene zajednice taj rok je deset godina po zakonu iz 2023. To znači da će do 2033. sve stambene zajednice morati da ih uklone", kaže Nikolić.
Gde premestiti spoljne delove klima
Predviđeno je da će jedinica lokalne samouprave doneti akt kojim će bliže urediti način uklanjanja spoljnih jedinica uređaja za klimatizaciju.
Kada je reč o tome gde bi spoljne jedinice klima mogle da se premeste sa fasada, Nikolić kaže da mogu da se izmeste ili na krovove ili na stranu zgrade koja nije okrenuta prema ulici.
"Postoji i opcija da se one zamaskiraju, da budu isto kao fasada, odnosno da se uradi u stvari maska preko njih i da se ne vidi spoljna jedinica klime. Na primer, ako je fasadna cigla, da ta maska bude u obliku te fasadne cigle. Sve zavisi od fasade. Mislim da će se to uređivati posebnim pravilnikom lokalne samouprave", rekao je Nikolić.
Kada je reč o alternativama, kao što je centralna klima, Nikolić kaže da to sve zavisi od zgrade do zgrade.
"Postoje one klime koje se ugrađuju, koje nemaju spoljnju i unutrašnju jedinicu, tako da u principu to sve zavisi od zgrade i morao bi da se radi i projekat za to i da se vidi šta je moguće u kojoj zgradi uraditi. Neke zgrade imaju zajedničke atrijume koji su unutar zgrade, gde gledaju stanovi jedni na druge, pa tu mogu da se prebace. Ima opet zgrada gde neki stanovi gledaju samo na ulicu, drugi ne, tako da u svakom slučaju mislim da se ide ka tome da i one koje ne gledaju na ulicu moraju da urade ona duža creva. Uglavnom su pričali da je rešenje krov i da se spoljne jedinice klime postave na krov", rekao je on.
Kada je reč o troškovima uklanjanja, Nikolić navodi da će njih snositi sami vlasnici stanova.
On objašnjava da se spoljni delovi klime nalaze uglavnom na fasadi, a da je fasada zajednički deo zgrade, te da bi trebalo i kad se ugrađuju, da se traži saglasnost stambene zajednice.
"Naravno, to se u prakse retko gde poštuje. Svako pozove svog majstora, ugradi, plati mu i on ode. Mi u praksi često imamo problema sa odvodima od klima uređaja koji nisu sprovedeni kako treba, pa onda to curi ili po simsovima nižih spratova, po nekim nadstrešnicama ili nasred prolaza i onda ljudima kaplje po glavi. To je jedan od problema s kojima se mi svakodnevno suočavamo", rekao je Nikolić.
Takvi problemi se, kaže on, uglavnom rešavaju dogovorom sa stanarima, u protivnom slučaj se prijavi komunalnoj inspekciji nadležne opštine.
"Oni izađu na teren i ne naplaćuju odmah kaznu, već obave razgovor i daju rok od tri ili pet dana. Ako saniraju super, ako ne saniraju, onda mogu kaznu da dobiju", rekao je Nikolić.
BiznisKurir/Mondo