KOLIKA ĆE VAM BITI PENZIJA AKO STE RADILI ZA MINIMALAC? Postoje dve opcije, a ovo je tačna računica
Da li ste se ikada zapitali kolika bi vam bila penzija kada biste celog života zarađivali minimalnu platu?
Gotovo 250.000 ljudi u Hrvatskoj zarađuje minimalnu platu, a to su ljudi koji će tokom svog radnog veka imati poteškoća da štede za penziju.
Portal Moje vreme je na primeru Srećka, imaginarnog građanina koji celog radnog veka zarađuje minimalnu platu, izračunao kolika bi mu bila penzija. Iako ima 50 godina i skoro tri decenije radnog iskustva iza sebe, Srećko u penziji neće moći da računa na život dostojan čoveka. To pokazuju projekcije zvaničnog kalkulatora penzija, koji koristi trenutni zakonski okvir i očekivanja rasta plata i prinosa od penzionih fondova.
Srećko, koji radi od svoje 23. godine, do sada je akumulirao 27 godina radnog iskustva, tokom kojih je uspeo da uštedi oko 11.000 evra na individualnom računu u drugom penzionom stubu kategorije B. Iznos će se povećavati tokom narednih 15 godina, sve dok ne napuni 65 godina, kada će, prema važećim zakonima, moći da ode u penziju. Međutim, treba napomenuti da će Hrvatska, prateći trendove u ostatku Evrope, verovatno do tada dodatno podići starosnu granicu za penzionisanje.
Dve penzijske opcije
U vreme kada planira da se penzioniše, Srećko će imati 42 godine radnog staža i primaće bruto platu od 970 evra — što je približno polovina prosečne bruto plate u zemlji i zakonski definisanog minimuma od oko 750 evra neto. Prema ovom scenariju, pretpostavlja se da se njegovi prihodi neće značajno povećati do kraja radnog veka, bilo zbog nivoa obrazovanja ili tržišnih uslova.
Kada dođe vreme za zasluženi odmor, Srećko će moći da bira između dve opcije penzije: Ukoliko odluči da ostane u oba stuba, proračun pomoću Penzionog kalkulatora pokazuje da bi njegova penzija iznosila 688 evra mesečno. Od toga bi 581 evro dolazilo iz prvog stuba, a 107 evra iz drugog.
Važno je napomenuti da je njegov iznos iz prvog stuba povećan zahvaljujući zaštitnom mehanizmu koji određuje najnižu penziju, na osnovu godina radnog staža, bez čega bi njegova primanja bila još manja.
Izašli su na vrh
Međutim, važeći zakoni dozvoljavaju i prenos sredstava iz drugog u prvi stub, čime bi se prešlo na jednostubni model obračuna. Ukoliko ova opcija ostane na snazi 2040. godine, Srećko bi mogao da prima penziju od 753 evra mesečno, čak 65 evra više nego u dvostubnoj varijanti, odnosno oko 780 evra više godišnje.
Takve razlike dodatno podstiču debatu o efikasnosti drugog stuba. Penzioni aktivisti godinama upozoravaju da drugi stub najviše koristi onima sa iznadprosečnim platama, dok radnici sa minimalnom platom izlaze na vrh. Upravo zato država i dalje ostavlja mogućnost isključivog povratka na prvi stub, ako bi to donelo finansijske koristi pojedincu.
Treba napomenuti i da Regosov kalkulator koristi takozvani realističan scenario — pretpostavlja godišnji rast bruto plata od 1,5 odsto i prosečne godišnje prinose fondova od: 3,4 odsto za kategoriju A, 2,2 odsto za kategoriju B i 1,0 odsto za konzervativniji fond C. Takođe pretpostavlja da se penzijski i poreski zakoni neće značajno menjati u narednih 15 godina.
BiznisKurir/Dnevno.hr