VELIKI ZAOKRET JAPANSKOG KAPITALA Banke i fondovi beže od američkih obveznica, sprema se novi finansijski šok?
Japanske privatne institucije u samo dve nedelje rasprodale su više od 21 milijardu dolara dugoročnih stranih obveznica.
To pokazuju preliminarni podaci japanskog Ministarstva finansija. U nedelji do 4. aprila prodato je čak 17,5 milijardi dolara, a u narednih sedam dana još 3,6 milijardi.
Reč je o jednom od najizraženijih povlačenja japanskog kapitala sa međunarodnih tržišta obveznica u poslednje dve decenije. Ova rasprodaja počela je nakon što je američki predsednik Donald Tramp 2. aprila najavio uvođenje carina, što je izazvalo velike potrese na globalnim tržištima akcija i obveznica.
Japan poseduje oko 1,1 trilion dolara američkih državnih obveznica (US Treasuries), uključujući ulaganja javnog i privatnog sektora, što ga čini najvećim međunarodnim vlasnikom američkog državnog duga. Zbog toga se japanske transakcije pomno prate i često se smatraju signalom za trendove na tržištu američkih obveznica.
Iako izveštaj japanskog Ministarstva finansija ne precizira koje su tačno obveznice prodavane, Tomoaki Šišido, viši strateg za kamatne stope u banci Nomura, rekao je za „Financial Times” da „značajan deo japanske prodaje verovatno čine američke državne obveznice (US Treasuries) ili obveznice američkih državnih agencija (US agency bonds)”.
– Deo prodaje mogao bi biti posledica rebalansiranja portfolija japanskih penzionih fondova… ili pak potez banaka i osiguravača koji žele da smanje izloženost riziku od promene kamatnih stopa – dodao je Šišido.
Prema rečima nekoliko investitora za „Financial Times”, pad cena američkih akcija verovatno je poremetio odnose ulaganja japanskih penzionih fondova između međunarodnog duga i akcija. Japanski penzioni fondovi (kao i mnogi veliki investitori) ulažu novac u različite vrste imovine. Na primer: deo novca drže u obveznicama (dug), a deo u akcijama (vlasnički udeli). Oni obično imaju određene ciljne odnose – recimo, 60 procenata u akcijama i 40 procenata u obveznicama.
Kada cene američkih akcija naglo padnu, kao što je bio slučaj nakon što je Tramp najavio uvođenje carina, taj odnos se poremeti: udeo akcija u portfoliju postane manji od planiranog. Da bi vratili odnos u ravnotežu, fondovi moraju da prodaju nešto od druge imovine (u ovom slučaju obveznice) i tim novcem ponovo kupe akcije.
Međutim, Stefan Angrik, ekonomista za Japan u „Moody’s Analyticsu”, rekao je da, iako je količina američkih obveznica koju su japanski fondovi prodali značajna i ova vest zvuči dramatično, na tržištu američkih državnih obveznica to i nije tako puno. Američko tržište obveznica je ogromno.
Svakog dana se na njemu kupi i proda skoro 1 trilion dolara američkih državnih obveznica (US Treasuries), dakle onoliko koliko iznosi ukupna vrednost američkih obveznica koje Japan poseduje.
– Brojevi u novinskim naslovima mogu zvučati veliko, ali u kontekstu tržišta obveznica 20 milijardi dolara čini tek mali deo ukupne aktivnosti – zaključio je Angrik.
biznis.kurir.rs/Jutarnji list