TRAMP KAO TAJNI SAVEZNIK EVROPE? Carine SAD teraju Brisel da promeni pristup, sporazumi se sklapaju veoma brzo
Ispada da Donald Tramp možda predstavlja najbolju stvar koja se dogodila slobodnoj trgovini – bar kada je reč o Evropi.
Podizanjem carinskog zida oko Sjedinjenih Američkih Država u skladu sa svojom politikom „Amerika na prvom mestu“, američki predsednik nenamerno podstiče ostale zemlje sveta na udruživanje u pokušaju da ublaže veliki udarac koji će ta politika naneti njihovom izvozu.
Evropska unija je, pod pritiskom protekcionistički nastrojene Francuske i međunarodnih klimatskih protesta, poslednjih pet godina pokušavala da koristi trgovinsku politiku za promovisanje vrednosti bloka, poput ljudskih prava i održivosti – što je frustriralo partnere kao što su Indija, Indonezija ili južnoamerički blok Mercosur. Međutim, sada, kada SAD – njen istorijski saveznik – žele da igraju samostalno i potresaju globalna tržišta i trgovinske mreže nizom carina, Evropska unija se brzo pozicionira kao snažan liberalni trgovinski blok koji je otvoren za poslovanje, prenosi Politiko.
Ovakav zaokret raduje ekonomski liberalnije članice EU, koje su se često protivile francuskom protekcionizmu. Svetska trgovinska organizacija predviđa pad globalne trgovine od 0,2 odsto ove godine, a mogao bi da dostigne i 1,5 odsto ukoliko Tramp ponovo uvede više carina – poput 20 odsto za EU – koje je privremeno suspendovao na 90 dana radi pregovora.
Od potvrde drugog mandata u decembru, Evropska komisija Ursule fon der Lajen – koja vodi trgovinsku politiku za 27 članica – beleži niz uspeha u sklapanju sporazuma. Brisel je zaključio dugotrajne pregovore sa blokom Mercosur, kao i sa Meksikom i Švajcarskom. Ponovo su pokrenuti pregovori sa Malezijom i otvoreni razgovori sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Zemlje EU poput Francuske, Belgije i Austrije – koje su nekada oklevale sa otvaranjem svojih osetljivih tržišta – počinju da sagledavaju trgovinske sporazume kao geopolitičku nužnost, a ne samo kao ekonomski bonus. Primer za to je Francuska, čija je politička elita ranije odbacila trgovinski sporazum EU sa Mercosurom kao politički i ekonomski toksičan, ali sada tiho ublažava svoj stav u svetlu Trampove trgovinske ofanzive.
Transatlantski trgovinski odnos je najveći za Evropu, sa ukupnom robnom razmenom vrednom 1,6 biliona evra. Slede Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i Švajcarska. Iako su EU i Kina razmatrale mogućnost resetovanja odnosa zbog Trampovih carina, trgovinski sporazum za sada nije u planu – što EU tera na širenje svojih partnerstava.
Ipak, uprkos kratkoročnom olakšanju za zagovornike slobodne trgovine unutar EU, to ne znači da će sklapanje novih sporazuma postati lakše – bar ne još. Postoji velika bojazan da bi Trampove carine mogle da preusmere kineski izvoz iz SAD ka Evropi. Taj scenario podstiče pozive za veću zaštitu jedinstvenog tržišta EU.
I premda je Tramp ponovo probudio nade u mogući pozitivan ishod transatlantskog trgovinskog sukoba prilikom nedavne posete italijanske premijerke Đorđe Meloni Beloj kući, sveobuhvatan sporazum se ne nazire.
To je cilj kojem teži budući nemački kancelar Fridrih Merc, koji insistira na tome da bi najbolja stvar za Evropu u odnosima sa SAD bila postizanje dogovora o nultim carinama.
Od neuspeha pregovora o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i investicije (TTIP) 2016. godine, Evropska unija je ojačala sopstvene standarde u zaštiti životne sredine i ljudskih prava. Međutim, čak i ako bi ublažila ili odložila ključne delove svog Zelenog plana, to verovatno ne bi bilo dovoljno za administraciju u Vašingtonu, usmerenu na interese biznisa.
biznis.kurir.rs/Seebiz