KLIMATSKE PROMENE POREMETILE PROIZVODNJU VINA: Francuzi izgubili, Englezi dobili - Čuveni napitak se seli na sever
Engleska već ima reputaciju odličnih penušavih vina, a klimatske promene pomeraju fokus vinske proizvodnje ka severu.
Bordo bi uskoro mogao da dobije konkurenciju za titulu najpoznatijeg vinskog regiona na svetu. Kako klimatske promene utiču na padavine i kako temperature nastavljaju da rastu, stručnjaci predviđaju da bi oblasti daleko na severu, poput Jorkšira u Velikoj Britaniji, mogle postati vrhunski proizvođači vina do kraja veka.
Prema izveštaju Fine Wines and Restaurants Market Monitor, grad Hal bi do 2100. godine mogao postati poznat po kaberne sovinjonu, jer klimatske promene pogađaju Bordo i pretvaraju severnu Englesku u centar proizvodnje.
„Regionima koji ranije nisu mogli da gaje određene sorte – to je sada moguće“
Tokom protekle decenije, prestižne berbe pojavile su se iz sve neverovatnijih krajeva. Engleska penušava vina stiču globalno priznanje, dok su švedska bela vina napravila iznenađujući proboj na međunarodnoj sceni.
– Klimatske promene preoblikuju vinsku mapu sveta -navodi se u izveštaju, ističući severne regione poput Danske koji će profitirati od dužih sezona rasta i blažih uslova.
Ova promena dešava se i daleko izvan Evrope.
– Mislim da ćemo videti sve više vina iz regiona poput Kine, jer vinari koriste širinu teritorija na kojima se proizvodnja može obavljati – od Ningšije do Junana – kaže Otarra Pajn, somelijerka burmansko-američkog porekla i menadžerka portfolija kompanije Wine Garage iz Bangkoka, koja sarađuje sa porodičnim i zanatskim vinarijama širom sveta.
– U SAD se takođe proizvodi ozbiljno vino u državama poput Virdžinije, Merilenda, pa čak i na krajnjem istoku Long Ajlenda-dodaje Pajn
Tradicionalni vinski regioni pod pritiskom
Dok novi regioni izbijaju u prvi plan, istorijske vinske prestonice suočavaju se sa ozbiljnim izazovima.
Izveštaj upozorava da Bordo možda uskoro više neće moći pouzdano da proizvodi svoja prepoznatljiva vina, jer suša, visoke temperature i kraće sezone sazrevanja čine uzgoj sve nestabilnijim.
Prošle godine, Bordo je zabeležio najnižu proizvodnju vina još od 1991 – 3,3 miliona hektolitara, što je pad u odnosu na 3,8 miliona u 2023. godini – zbog mraza i plesni koje su uništile useve.
– Ako se klimatski izazovi ne reše, kaberne sovinjon, nekada ekskluzivan za južnu Evropu, mogao bi da uspeva u centralnim i severnim regionima do 2100. godine- navodi se u izveštaju.
Francuski region Šabli izgubio je čak 60% berbe u 2023. godini, jer su kasni mrazevi, grad i plesan desetkovali vinograde. „Bila je to jako teška godina, i fizički i psihički“, rekao je jedan vinar tokom katastrofalne žetve. „Iscrpljen sam.“
Danas neki vinari beru ranije, sade otpornije sorte ili eksperimentišu sa novim tehnikama. Drugi pozivaju na reforme pravila o zaštićenim oznakama porekla, kako bi imali više slobode u gajenju različitih sorti pod zaštićenim etiketama.
Čak i u delovima južne Evrope koji su tradicionalno otporni, vinari se pitaju da li su njihovi porodični vinogradi dugoročno održivi.
Da li bi kultna vina mogla nestati kao francuski senf?
Kao što su dižonski senf iz Burgundije i goudski sir iz Holandije ugroženi zbog klimatskih promena, i kultna vina mogla bi uskoro biti u opasnosti.
Ali Pajn kaže da efekti klimatskih promena nisu jednostavni – nije u pitanju samo pomeranje vinskih regiona ka severu ili jugu, niti potpuni nestanak vrhunskih vina iz poznatih regija.
– Burgundija i Napa dolina će uvek biti tu. Oni će pokušati da proizvedu odlična vina bez obzira na sve – kaže ona. Samo možda neće više biti klasični kaberne ili pino noar.
Pajn ukazuje na nove sorte i hibride vinove loze koji se gaje širom Evrope i SAD kao znak da vinari već razmišljaju izvan ustaljenih okvira.
– Regioni koji ranije nisu mogli da gaje određene sorte, poput šardonea u Nemačkoj ili siraha u Oregonu – sada to mogu - kaže Pajn.
– Postoji mnogo mesta na kojima možete praviti vino koje izražava i teroar i karakter ljudi koji ga prave. Pred nama je više mogućih puteva - zaključila je ona.
BiznisKurir/Euronews Green