I RADNICI NA OBUCI IMAJU PRAVO NA DOPRINOSE: U jednom slučaju uplata je obavezna, evo kako se obračunava porez
Odluka Ministarstva finansija o obaveznim doprinosima za socijalno osiguranje donela je nova pojašnjenja u ovom domenu.
Odnosi se na slučaje kada je ugovorena novčana naknada za obavljanje poslova u okviru obuke i prakse.
Ovo mišljenje utvrđuje obaveze poslodavaca i zaposlenih u okviru različitih oblika angažovanja koji nisu zasnovani na radnom odnosu.
Prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, lica na stručnom osposobljavanju i usavršavanju su fizička lica koja obavljaju rad po osnovu ugovora o stručnom osposobljavanju, ali bez zasnivanja radnog odnosa. Ova lica obavljaju poslove u cilju sticanja praktičnog znanja i iskustva, što je često preduslov za samostalno obavljanje određenih profesija.
S druge strane, postoje i lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu. Ona rade po osnovu ugovora o delu, autorskog ugovora, ugovora o dopunskom radu ili drugog oblika angažovanja i za svoj rad dobijaju naknadu, koja podleže obaveznim doprinosima.
Šta se sve plaća?
Za lica na stručnom osposobljavanju i usavršavanju, poslodavac je dužan da uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, ali samo u slučaju invaliditeta i telesnog oštećenja nastalog kao posledica povrede na radu ili profesionalne bolesti. Pored toga, plaća se i doprinos za zdravstveno osiguranje, ali isključivo za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Ukoliko lice radi po osnovu ugovora koji podrazumeva ugovorenu naknadu, u taj iznos su već uračunati porezi i doprinosi, a osnovica za obračun je oporezivi prihod koji se određuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.
Kako se obračunava porez?
Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, porez se plaća na osnovu bruto prihoda umanjenog za normalne troškove u visini od 20 odsto. Ovaj porez spada u kategoriju „drugih prihoda“, što znači da je obavezan za sva fizička lica koja ostvaruju prihod, ali nije već oporezovan po drugom osnovu.
Prema Zakonu o radu, postoje dve vrste ugovora koje poslodavci mogu sklopiti sa licima koja se usavršavaju:
1. Ugovor o stručnom osposobljavanju – Ovaj ugovor se zaključuje u slučajevima kada je obavljanje pripravničkog staža ili polaganje stručnog ispita neophodan uslov za samostalan rad u struci. Ovo je čest slučaj u oblastima kao što su pravo, medicina, inženjering i druge profesije koje zahtevaju određenu licencu ili sertifikat.
2. Ugovor o stručnom usavršavanju – Ova vrsta ugovora se može zaključiti samo ako je posebnim propisom utvrđen program stručnog usavršavanja. To znači da ovakav ugovor ne može biti proizvoljno sklopljen, već mora biti u skladu sa zvaničnim programima usavršavanja u određenim oblastima.
Iako rad po ovim ugovorima ne predstavlja formalno zaposlenje, poslodavac može obezbediti novčanu naknadu i određena prava zaposlenom, ali ta naknada se ne smatra zaradom u klasičnom smislu, kako je definisano Zakonom o radu.
Dakle, iako lice na stručnom usavršavanju ne dobija klasičnu platu, ono može primati novčanu naknadu, ali i druge pogodnosti u skladu sa ugovorom ili opštim aktima poslodavca.
Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, osobe koje rade po ugovoru o stručnom osposobljavanju i usavršavanju uz naknadu imaju status osiguranika. Ovo znači da oni podležu sistemu socijalnog osiguranja kao i osobe angažovane po osnovu ugovora o delu, autorskih ugovora i drugih vrsta ugovora kod kojih se dobija naknada za rad.
Kada ugovor o stručnom usavršavanju nije pokriven posebnim propisom, angažovano lice mora da plaća doprinose kao i bilo koji drugi radnik koji prima ugovorenu naknadu. U tom slučaju, doprinosi iznose 24 odsto za penzijsko i invalidsko osiguranje i 10,3 odsto za zdravstveno osiguranje.
Nedavno pokrenut program „Obuka, stručna i radna praksa i izgradnja profesionalnih veština mladih Roma“ izazvao je određene pravne nedoumice. Pitanje je da li ovaj program spada u okvir stručnog usavršavanja u skladu sa članom 201. Zakona o radu.
“Ako se program ne kvalifikuje kao stručno usavršavanje, onda se novčana naknada koju polaznici dobijaju tretira kao ugovorena naknada, što znači da su oni u obavezi da plaćaju poreze i doprinose”, zaključuje se u mišljenju Ministarstva finansija.
BiznisKurir/Biznis.rs