NEDOVOLJNA ISKORIŠĆENOST POTENCIJALA SUNČEVE ENERGIJE I PANELA Kakva je budućnost proizvodnje solarne energije u Srbiji? "Imamo veći potencijal od Nemačke!"
Zelena tranzicija i obnovljivi izvori energije prioriteti su u borbi protiv klimatskih promena. Evropska unija kao predvodnica u zelenoj tranziciji ostvarila je upečatljiv rezultat kada je prošle godine čak 11 odsto te energije dobijeno iz solarnih elektrana, što je znatno više u odnosu na oko 1,13 odsto koliko je Srbija proizvela u istom periodu.
Prema istraživanju "Juronjuza", evo kakvi su potencijali Srbije za ovaj vid elektrana, gde leže najveći problemi i šta se može očekivati u budućnosti.
Poslednjih godina raste broj domaćinstava u Srbiji, koja na krovovima osim crepa imaju i ovakve mini elektrane. Ipak, broj onih koji su se odlučili da postave solarne panele kako bi smanjili račun za struju, ali i broj solarnih elektrana u Srbiji dalje je znatno manji u poređenju sa prosekom u Evropskoj uniji.
"Imamo veći potencijal od Nemačke"
Upućeni kažu da Srbija ima značajan potencijal za razvoj ovog vida proizvodnje struje, ali i da su sada troškovi ulaganja znatno niži.
- Prema podacima naših članova, jug Srbije ima oko 2.250 sunčanih sati godišnje, dok sever ima 1.850, to je neki prosek oko 2.000 godišnje. Mi imamo 30 odsto veći potencijal od Nemačke, a Nemačka je jedan od lidera u proizvodnji solarne energije. Dakle, nije samo sve u tom prirodnom resursu, već je potrebna i ta energetska infrastruktura - rekla je Danijela Isailović iz udruženja "Obnovljivi izvori energije Srbije".
Lokacija u Srbiji za solare ima dovoljno, navode u studiji Međunarodne organizacije "The Nature Conservancy", koja je mapirala mesta sa potencijalima za ovaj vid energije.
Da broj sunčanih sati godišnje nije prepreka za korišćenje solarnih elektrana, ističe i autor ove studije, koji navodi da glavni problem Srbije predstavlja nepostojanje infrastrukture koja bi podržala ovaj tip energije, ali i obimna birokratija koja usporava eventualne investicije.
- Definitivno ono što nam je ona pokazala je da tih lokacija postoji jako puno. Gde god to istraživanje radimo, utvrdimo da u principu postoji dovoljno lokacija gde će biti minimalan uticaj na prirodu i na ljude, a gde će investicije same po sebi biti dovoljno dobre - rekao je Mate Zec iz međunarodne organizacije "The Nature Conservancy".
Uprkos rastu prozjumera, koji se u odnosu na prošlu godinu skoro duplirao, Srbiji za više solarnih elektrana nedostaje infrastruktura u vidu priključaka, trafostanica i akumulatora. Stručnjaci apeluju da, iako država dodeljuje subvencije za pojedinačne korisnike, neophodno je plansko ulaganje u opremu kako bi ovaj vid proizvodnje struje u potpunosti zaživeo u našoj zemlji.
Kurir.rs/Juronjuz