SIROVA KAFA SVE SKUPLJA NA BERZI: ŠTA STOJI IZA POSKUPLJENJA?
Preko 2 milijarde ljudi u celom svetu dan započinje kafom, šoljicom savršenog rituala koja je simbol druženja, trenutaka opuštanja i tradicije. Put od polja do šoljice je dug, a od početka prošle godine tržište kafe suočilo se sa značajnim izazovima, koji su doveli do drastičnog rasta cena. Poskupljenja koja su zahvatila globalno tržište nameću pitanje – na koji način će ovo uticati na cenu kafe na polici?
Cena sirove kafe na berzama neprekidno raste, obarajući istorijske rekorde. Kraj 2024. godine doneo je nezapamćen skok cena, kada je arabika dostigla rekord svih vremena. U samo prva dva meseca ove godine, cena je sa 320 centi po funti porasla na 420, što predstavlja rast od preko 30% od početka godine. U poređenju sa februarom prošle godine, cena arabike je viša za neverovatnih 140%, dok je robusta na londonskoj berzi duplirala svoju vrednost.
Od polja do šoljice: Zašto kafa nikad nije bila skuplja?
Po rečima Aleksandra Bogunovića, sekretara Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS), uzrok ovakvih promena leži u kombinaciji globalnih faktora: “Skok cena logistike, rast cene kafe na međunarodnim berzama, slabiji prinosi u zemljama u kojima se kafa proizvodi usled klimatskih promena, odnosno suša i prekomernih padavina, prekinute trgovačke rute izazvane ratnim dejstvima, rast cena radne snage i manjak radnika, rast cene energenata, sve su to faktori koji su uticali na enormne skokove cene sirovine. Pogoršana je ionako delikatna ravnoteža ponude i potražnje. Duge suše u Vijetnamu, glavnom proizvođaču kafe robusta, naškodile su biljkama. Sa sušama koje utiču na prinose suočava se i Brazil, koji je glavni izvoznik kafe arabika sa 2/3 svetskog tržišta. Ovi poremećaji su doveli do značajnog skoka cena na berzama kako za arabiku tako i za robustu“.
Tako se trend rasta cena sirovine neminovno odražava i na maloprodajne cene, a šta će se tek dešavati sa novim rekordima na berzi, ostaje da vidimo.
Strategije domaćih proizvođača u nestabilnim uslovima
Ovakvi globalni trendovi postavljaju ozbiljne izazove i pred domaće proizvođače koji su primorani na cenovne korekcije: “Cena kafe formira se po sledećem principu: sirovina-transport-akciza-pdv. Akciza za sirovu kafu skočila je za 4,65 dinara i sada iznosi 112,71 dinara po kilogramu, tako da predstavlja samo jedan od segmenata koji utiče na formiranje cene. S obzirom na rast cena sirove kafe, domaći proizvođači su morali da se prilagode tržištu“, ističe Bogunović.
Imajući u vidu da se većina sirovine uvozi, rast cena na međunarodnom nivou direktno povećava troškove poslovanja. Kada osnovni resursi poskupe, domaći proizvođači moraju pronaći način da održe balans, a da pri tom ne ugroze kvalitet proizvoda. Ključ opstanka u ovakvim okolnostima leži u pametnom planiranju troškova i prilagođavanju strategija nabavke i proizvodnje. Efikasno upravljanje resursima i optimizacija poslovanja postaju ključni faktori u prevazilaženju ovih izazova. Domaći proizvođači su dugo uspevali da amortizuju troškove, ali je na duge staze to postalo neodrživo, a da se ne ugrozi kvalitet kafe na koju su potrošači navikli.
Šta je sa potrošačima?
Potrošačima ostaje da pažljivo biraju proizvode i prate kvalitet kafe koju piju kroz deklaracije i poređenje cena - Pravilnik o deklarisanju jasno propisuje da na deklaraciji treba da bude naglašen procenat surogata, ukoliko ih ima, i to su proizvodi koji su uglavnom jeftiniji. Jer, dok se tržište ne stabilizuje, a nema izgleda da će to biti skoro, kafa će ostati proizvod čija vrednost raste.
Promo