GUBITAK OD 19 MILIJARDI Bundesbanka 2024. završila u minusu, prvi put od 1979. godine
Nemačka centralna banka je saopštila da je 2024. završila sa gubitkom, prvi put od 1979. godine, sa rezervama za pokrivanje gubitaka uzrokovanih prazninom u prihodima od kamata i iscrpljenim rashodima.
Bundesbanka je 2024. godine zabeležila gubitak od oko 19,2 milijarde evra.
Upozorili su da su i ove godine mogući gubici, iako manji.
„Vrhunac godišnjeg opterećenja je verovatno iza nas“, rekao je predsednik Bundesbanke Joakim Nagel na prezentaciji poslovnih rezultata u Frankfurtu.
Centralna banka je i u 2023. poslovala sa gubitkom, od skoro 21,6 milijardi evra, ali ga je pokrila rezervama i rezervama koje su sada skoro potpuno iscrpljene. Ulaskom u 2024. Bundesbanka je imala samo 700 miliona evra rezervi za pokrivanje gubitaka.
Nagel je pre godinu dana upozorio da i 2024. očekuju "značajno finansijsko opterećenje", koje će "verovatno premašiti preostale rezerve".
Rashodi Bundesbanke od kamata premašili su prihode od kamata za 13 milijardi evra u 2024. U 2023. godini bili su veći za 13,9 milijardi evra.
Centralne banke godinama kupuju dugoročne hartije od vrednosti, poput državnih i korporativnih obveznica, kao deo zajedničke monetarne politike evrozone. Oni, zauzvrat, nose relativno niske kamatne prihode, za razliku od depozita komercijalnih banaka, koji nose visoke kamate za centralne banke.
„Ovo je stvorilo značajan rizik kamatnih stopa“, naglasila je Bundesbanka.
Austrijski guverner Robert Holcman je pre godinu dana upozorio da Evropska centralna banka (ECB) mora da prestane da subvencioniše komercijalne banke plaćajući visoku kamatu na novac koji im je pozajmila po niskoj ceni.
U monetarnoj politici nema argumenata koji bi opravdali takve subvencije“, naglasio je tada Holcman. „Neprihvatljivo je da sadašnja struktura stvara ogroman teret za finansijske performanse centralnih banaka“, rekao je on. „Ne možemo da beležimo gubitke kojima se ne vidi kraj.
Svetla tačka za Bundesbanku prošle godine bile su njene zlatno-devizne rezerve, čija je vrednost na kraju godine procenjena na oko 267 milijardi evra i bila je skoro 36 odsto veća nego na kraju 2023. godine.
Kurir.rs/Index