šta bi šurda rekao?

ERA LAŽNE HRANE! Jedemo šećerne table umesto čokolade, sir koji nije sir, pijemo lažnu kafu! SOKOVI I RAKIJA NISU OD VOĆA

Shutterstock Uredba predsednika Aleksandra Vučića stupa na snagu od ponedeljka, te već od tada možete da očekujete niže cene na rafovima trgovinskih lanaca.

Jedemo šećernu tablu umesto čokolade, sir koji nije sir, pijemo sokove i rakiju koji nisu od voća, kafu koja sadrži ječam i mesne prerađevine pune soje

Gotovo da nema Srbina koji dan ne započne ispijanjem kafe, ali mnogi od njih i ne slute da to što piju, možda i nije kafa.

Kafa je samo jedan od proizvoda široke potrošnje koji se nalaze u prodaji na tržištu Srbije, a za koji je Državna revizorska institucija utvrdila da nisu ono za šta proizvođači tvrde da jesu.

Naime, u izveštaju DRI koji je sačinjen nakon kontrole državnih institucija koje se bave bezbednošću hrane u Srbiji piše da su čokolada, sir, crni hleb, sokovi i rakija najčešće bili predmet obmane porošača u Srbiji.

Foto: Shutterstock

- Odeljenje poljoprivredne inspekcije je navelo primere obmane i dovođenja potrošača u zabludu, koji su uočeni u praksi, a radi se o obmanama po pitanju prirode, identiteta, svojstva, sastava, količine i trajnosti proizvoda. Najčešci primeri su: kafa sa surogatom, voćni sok koji je nektar, čokolada koja je šećerna tabla, voćna rakija koja nije od voća, crni hleb koji nije proizveden od brašna T-1100, biljni "sir" koji nije sir - piše u Izveštaju DRI o bezbednosti hrane.

Petar Bogosavljević:

KVALITET HRANE JE SVE LOŠIJI

Petar Bogosavljević, predsednik "Pokreta potrošača Srbije" ističe da je tendencija pogoršanju kvaliteta hrane prisutna svuda u svetu pod izgovorom raznih kriza i zarad maksimizacije profita:

- Mene ne iznenađuje to što je utvrdio državni revizor. Mi smo imali program uporednog ispitivanja i ocenjivanja kvaliteta hrane donet sa nadležnim organima koji je zaustavljen 2011. iz razloga što smo utvrdili da su fermetisani proizvodi od mleka jednog vodećeg proizvođača ne ispunjavaju elementarne zahteve o kvalitetu hrane. I kod tri proizvoda od mesa su bili daleko ispod onoga što su proizvođači kroz reklamu tvrdili. Od tada imamo ubrzano pogoršanje kvaliteta i bezbednosti hrane u Srbiji. Suština programa je bila da potrošači dobijaju informaciju o bezbednosti hrene konkretnog proizvođača kako bi znali gde će i šta kupiti.

Zbog svega ovoga DRI je preporučila da se u okviru zakonske regulative uvede termin "prevara u vezi sa hranom".

- Broj incidenata, odnosno prevara u vezi sa hranom, uvećava se iz godine u godinu, tako je identifikovano 60 odsto više incidenata u periodu između 2011. i 2012. godine, nego u periodu od 1980. do 2010. godine - navodi se u Izveštaju DRI.

Foto: Printscreen

U izveštaju između ostalog piše da je od 2019. do kraja 2022. godine prema nalogu Poljoprivredne inspekcije van prometa stavljeno ukupno 12 miliona i 436.771 kilograma i 464.806 litara hrane biljnog porekla. U istom tom periodu uništeno je 736 litara pića.

ČINJENICE

- 1,8 milijardi dinara izdvojeno je od 2019. do 2022. za laboratorijska ispitivanja u drugim laboratorijama, a kapaciteti Direkcije za nacionalne referentne laboratorije nisu u potpunosti iskorišćeni

- Iskorišćenost aparata za analizu kvaliteta mleka u nacionalnoj referentnoj laboratoriji je 20 odsto

- 186 prevara u vezi sa hranom otkrile su inspekcije u Srbiji u periodu od 2019. do 2022.

*Podaci iz Izveštaja DRI

Miladin Ševarlić, profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ističe da izveštaj državnog revizora pokazuje da se u sektrou prehrambenih proizvoda dešavaju značajne zloupotrebe posebno u prodaji kafe sa surogatima umesto kafe, ječam, soja, leblebije i slično.

STAVLJENO VAN PROMETA

- Hrana biljnog porekla - 10.073.605 kg

- Hrana biljnog porekla - 3.790l

- 464.806 - Alkohol, alkoholna i bezalkoholna pića

- 149.383 l

*Podaci Poljoprivedne inspekcije za 2022.

- Tu je i prodaja sira bez mleka, a naročito meda koji nije pčelinji proizvod, već je zanatski ili industrijski na bazi šećernih sirupa i drugih dodataka, a posebno kada se označava kao tzv. pekarski med radi premazivanja slatkih peciva koji nema ni M od meda. Isti je slučaj i sa proizvodima od mesa u kojima ponekad dominiraju, čak i izrazito surogati, soja i drugi proizvodi, umesto mesa. Toga ima i kod pojedinih vrsta kobasica - kaže Ševarlić.