Evo šta treba da znate o otpremnini
Niti u jednom drugom slučaju prestanka radnog odnosa Zakon o radu nije ustanovio dužnost poslodavca da isplati otpremninu.
Prema tome, kod svih ostalih slučajeva prestanka radnog odnosa, ne postoji obaveza poslodavca da isplati otpremninu, pa samim tim zaposleni nema pravo da zahteva njenu isplatu.
Treba ipak skrenuti pažnju da je moguća (ne i obavezna) isplata otpremnine i kod nekih drugih osnova za prestanak radnog odnosa.
Zakon o radu propisao je minimalne iznose otpremnine.
Pri odlasku u penziju otpremnina treba da je najmanje u visini dve prosečne zarade u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku.
Kada je razlog za otkaz ugovora o radu od strane poslodavca takozvani „tehnološki višak“ poslodavac je dužan da pre otkaza ugovora o radu zaposlenom isplati otpremninu koja ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu.
Tu se računa samo cela godina po osnovu ugovora o radu (na određeno, neodređeno vreme, puno ili nepuno radno vreme) kod poslodavca koji plaća otpremninu.
Nema odricanja
Kako nam je naglasio pravnik Infostuda, Ustavni sud je doneo niz odluka kojima je utvrdio da se niko ne može odreći prava na otpremninu, niti njenog zakonom određenog minimalnog iznosa.
Prema tome, sporazumi poslodavca i zaposlenog kojim se zaposleni odriče ovog prava ili se odriče zakonski određenog minimalnog iznosa otpremnine ne proizvode pravno dejstvo. Dakle, poslodavac je dužan da isplati otpremninu i pored takve izjave ili ugovora o odricanju.