PREDUZETI HITNU AKCIJU U BORBI PROTIV KLIMATSKIH PROMENA: Na udaru klimatskih promena
Uznemirujuće Prosečni godišnji gubici od zemljotresa, cunamija, tropskih ciklona i poplava računaju se u stotinama milijardi dolara, pokazuju podaci UNDP
Klimatske promene su najveći globalni problem. One se manifestuju prevashodno u promeni trenda prosečne godišnje temperature i količine padavina.
Glavni pokretači su emisije ugljen-dioksida (CO2) iz fosilnih goriva, a za posledicu imaju nestanak biljnih i životinjskih vrsta, povećanje cene hrane, epidemije i pojave novih bolesti, migracije stanovništva tzv. klimatskih migranata, ratove i sukobe, suše i poplave i druge ekstremne vremenske prilike, čiji smo i sami svedoci. U isto vreme, emisije gasova koje ispuštamo u atmosferu nastavljaju kontinuirano da rastu i dostigle su istorijski maksimum. Od 1990. globalna emisija CO2 porasla je za skoro 50 odsto.
Od 1990. do 2015. više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od posledica elementarnih nepogoda. Prepoznajući značaj klimatskih promena, Ujedinjene nacije su klimatske promene uvrstile u cilj broj 13 Agende održivog razvoja.
- Prosečni godišnji gubici samo od zemljotresa, cunamija, tropskih ciklona i poplava računaju se u stotinama milijardi dolara, a investicije potrebne na godišnjem nivou za saniranje rizika od katastrofa iznose šest milijardi dolara - navodi UNDP.
Najtopliji april u istoriji
Jugoistočna Evropa se zagreva brže od svetskog proseka, te se Srbija neminovno već suočava sa klimatskim promenama. Protekli april se upisao na listu najtoplijih u poslednjih 130 godina, otkad se meri temperatura u Beogradu, izmerena prosečna temperatura bila je rekordnih 18,7 stepeni, dok prosečna temperatura za april inače iznosi 12,4 stepena.
Prof. dr Vladimir Đurđević, profesor na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta, kaže da Srbija spada u regione koji su u rizičnoj grupi kada je reč o klimatskim promenama.
- Prosečna temperatura u Srbiji porasla je više nego prosečna temperatura na čitavoj planeti, koja je viša za jedan stepen, dok je u Srbiji za čak 1,2 stepena, a samo letnje temperature su veće za 1,6 stepena nego što su bile pre nekoliko godina. Našu zemlju će zahvatiti čitav spektar problema kao što su suše, šumski požari, poplave, koji će biti intenzivniji. Zbog svega ovoga možemo da očekujemo i nove bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, koju prenose komarci, a susrešćemo se i sa raznim bolestima biljaka koje su ranije bile karakteristične za južne regione - kaže Đurđević.
Broj poplava četiri puta veći
Prema podacima Savetodavnog veća Evropskih akademija nauka (EASAC), broj poplava u svetu se u periodu između 2004. i 2016. udvostručio, a u poslednjih 35 godina ima ih četiri puta više. U Srbiji, u prvih 15 godina ovog veka, suše su prouzrokovale najveću štetu, a podaci iz ovog perioda pokazuju da je reč o čak 70 odsto ukupne materijalne štete i iznose pet milijardi evra, dok se šteta od poplava koje su pogodile Srbiju 2014. procenjuje na 1,35 milijardi evra.
Iz Republičke direkcije za vode potvrđuju da je, usled promene klime, češća pojava suša i poplava.
- Kako bi se smanjili negativni uticaji klimatskih promena, neophodno je dobro planiranje, analiza stanja na terenu i ulaganje u prevenciju kako bi se izbegle skupe posledice. Ako se planski, redovno i u skladu sa prioritetima vrši redovno održavanje vodenih objekata i sistema za zaštitu od poplava, posledice će biti manje. Treba da shvatimo da ulaganje u prevenciju u vodoprivredi nije trošak, nego ulaganje u budućnost.
Stručnjaci navode da postoje dva načina za suočavanje sa klimatskim promenama: mitigacija (ublažavanje klimatskih promena putem smanjenja emisije štetnih gasova) i adaptacija. Prema istraživanjima EU, ulaganjem jednog evra u prevenciju od poplava izbegava se plaćanje saniranja u iznosu od šest evra.
Srbija ne ulaže dovoljno u zaštitu životne sredine
Prema dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, izdvajanja iz budžeta Srbije za zaštitu životne sredine u 2016. godini iznosila su samo 0,8% BDP, dok su zemlje članice EU, u periodu pre pristupanja Uniji, izdvajale do 2,5% BDP.
U Srbiji je u 2017. godinu izdvojeno oko 19,3 miliona evra za raspodelu kroz Fond za zaštitu životne sredine.
Iako sve lokalne samouprave imaju eko-fondove, čiji iznos je protekle godine iznosio 0,26% BDP, izmenama Zakona o budžetskom sistemu 2015. omogućeno im je da novac skupljen od ekoloških taksi za zaštitu životne sredine nenamenski troše, iako je pregovaračko poglavlje 27 najskuplje u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji i predviđa ulaganja od 11 milijardi evra za ekološke namene, a većina tih investicija su obaveza gradova i opština.
Međunarodne obaveze
Srbija je potpisnica svih važnijih međunarodnih konvencija koje se odnose na zaštitu životne sredina kao što je Okvirna konvencija UN o promeni klime i svi prateći akti. Slobodan Perović, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine, kaže za Kurir da se zakon o klimatskim promenama nalazi u proceduri usvajanja. Još jedan važan sporazum koji reguliše klimatske promene jeste Pariski protokol, a Srbija se obavezala da poštuje njegova načela.
- Obaveze država članica, prema sporazumu iz Pariza, počinju da važe od 2021. godine. Srbija je svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte predala za 2030. i oni iznose 9,8 odsto u odnosu na 1990. Da li će Srbija ispuniti ovaj cilj, ostaje da se vidi u navedenom periodu, a praćenju ispunjenja ciljeva svakako će doprineti zakon o klimatskim promenama koji se nalazi u proceduri usvajanja. Verujući da će Srbija ispuniti ovaj cilj, Ministarstvo zaštite životne sredine započelo je analizu mogućnosti povećanja ambicija, u smislu što većeg smanjenja emisija GHG do 2030, ali i nakon ovog perioda do 2050. godine, a kroz Strategiju borbe protiv klimatskih promena sa Akcionim planom. Srbija u ovom trenutku uspostavlja potrebne okvire i realizuje aktivnosti potrebne za ispunjenje obaveza iz sporazuma - kaže Perović.
Osim međunarodnih obaveza, veliki podsticaj predstavlja proces pristupanja EU. Kada je reč o klimatskim promenama, Evropska unija od Srbije očekuje donošenje zakona o klimatskim promenama i uspostavljanje Sistema monitoringa i izveštavanja o emisijama GHG, i to prema Uredbi o mehanizmu monitoringa EU, sa posebnim akcentom na industrijska i energetska postrojenja. Pored obaveza koje je stavila pred Srbiju, pomoć EU Srbiji za životnu sredinu od 2000. do 2016. iznosila je oko 700 miliona eura.
Za Srbiju najveće pretnje predstavljaju suše i poplave. Zato je neophodno naći rešenje za to kako se adaptirati na ovakve nepredvidive prilike, koje su postale naša svakodnevica, a koje pre svega podrazumevaju ulaganje u infrastrukturu, kao i očuvanje prirode i zdravih ekosistema.
S. Slamnig - M. Branković - M. Radenković