Foto: Shutterstock

Najbolji smo ratari na svetu

Srbija rekorder u prinosu pšenice!

Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, naša zemlja po hektaru ubira više od 4,3 tone ove žitarice, mnogo više od SAD, Rusije, Kanade...

InfoBiz
> 00:00h

Srbija je po prinosu pšenice od 4,3 tone po hektaru u poslednjih pet godina daleko bolja od SAD, Ukrajine, Kanade, Indije, Italije, Rusije, Australije, a u pojedinim delovima Vojvodine dostigla je i svetske lidere - Nemačku i Francusku. Konkurenciji ćemo ove godine još više pobeći jer se očekuje da prinos prvi put u istoriji pređe pet tona. Crnica zemlja Retke su oblasti u kojima se Srbija može pohvaliti da je u svetskom vrhu, ali proizvođači pšenice jesu, i o tome je nedavno pisala i čuvena agencija Rojters. Njihov novinar je posetio Srbiju i konstatovao da je naša zemlja, prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, po prosečnim prinosima samo iza Nemačke, Francuske i Kine, dok je ispred Italije, Kanade, Indije, SAD... - Većina proizvodnje je u Vojvodini, gde ima crnice, možda najpoželjnije vrste zemlje. To je jedan od razloga za visoke prinose, koji su osam tona po hektaru, kao u severnoj Francuskoj. Ali nešto lošija zemlja u ostalim delovima Srbije smanjuje prosečan prinos na iznad četiri tone, što je i dalje više od svetskog proseka i od direktnih izvoznih konkurenata Rumunije i Ukrajine - navodi Rojters.

Zlatne osamdesete

Vukosav Saković, direktor udruženja „Žita Srbije“, kaže za Kurir da u situaciji kad Srbija u skoro svim oblastima ne može da dostigne zlatni period s kraja osamdesetih, proizvođači pšenice prave čuda. - Ove godine očekujemo rekordan rod od tri miliona tona i rekordan prinos veći od pet tona, o čemu smo maštali, što nas približava najproduktivnijim proizvođačima! Neće više biti pojedinačnih slučajeva sa deset tona, biće česti prinosi između 8 i 10 tona - naglašava Saković i dodaje da su za takve rezultate zaslužni individualni proizvođači koji drže 85 odsto zemlje. - Imamo grupu mladih i savremenih proizvođača koji sve znaju što se tiče proizvodnje, ali moraju da uče o trgovini jer tu često ne prolaze najbolje - savetuje on.

Čekali i izgubili DOBRO UZGAJAMO, LOŠE PRODAJEMO Saković ističe da većina proizvođača pšenice čeka s prodajom i često prodaje jeftinije nego što se može. - Pre desetak dana cena je bila 16,30 i prodato je samo 60.000, a tražilo se milion tona. Sad je cena dinar niža, pa su svi na gubitku. Uprkos svemu, gajenje pšenice se isplati ako seljak ne uzima zemlju u zakup, ima svoju mehanizaciju i ne plaća radnike - navodi on.