Foto: Thinkstock

ANALIZA: BIZNIS NA SRPSKI NAČIN

GAZDA NAJVIŠE VOLI RAČUNOVOĐU: Kako se fingiraju finansijski izveštaji!

Umanjivanje dobiti radi izvlačenja novca iz kompanije ili pumpanje dobitka da bi se prikazao lažni uspeh omiljene su mahinacije državnih i privatnih preduzeća u našoj zemlji

InfoBiz
> 00:00h

BEOGRAD - Umanjivanje dobiti radi izvlačenja novca iz firme, pumpanje dobitka da bi se firma pred kreditorima i tenderskim komisijama pokazala kao uspešna, prikazivanje nepotrebnih troškova zarad obezbeđivanja nagrade politički podobnim ljudima samo su neki od načina fingiranja finansijskih izveštaja kojima pribegavaju javna preduzeća i privredna društva u Srbiji. - Te mahinacije su javna tajna i zato nije čudno to što je najčešće pitanje koje šefovi računovodstva upućuju direktorima: „Koliku dobit da prikažem?“ - napominje za Kurir mr Nenad Kaluđerović, ovlašćeni sudski veštak za reviziju i finansijsku forenziku. - Prevara je sticanje imovinske koristi. U bilansima ona predstavlja namerno oblikovanje izveštaja sa ciljem da se prikrije stvarna suština poslovanja i predstavi kao istinita. Prevare obično nastaju pre stečaja, po prestanku važenja obaveznosti revizije i prilikom spajanja i pripajanja firmi. Javna preduzeća prevare koriste tako što za delatnost za koju su registrovana angažuju privatne firme, ali kroz usluge i na taj način svesno urušavaju poslovanje svojih preduzeća - kaže Kaluđerović. On dodaje da je istraživanje na kojem je radio s kolegama pokazalo da je od 4.000 preduzeća za četiri godine prilikom otvaranja stečaja više od 200 njih fingiralo bilanse ne bi li se prikazala kao uspešna, iako su bila gubitaška.

KAKO MULJAJU JAVNA PREDUZEĆA 1. PRENOŠENJE JAVNIH NABAVKI IZ GODINE U GODINU Javna nabavka prenosi se u narednu godinu korigovanjem cena na ime nepostojećih radova Knjiži ih kao nezavršene investicije, iako su završene, i eksploatiše ih Ne obračunava amortizaciju da se ne bi odrazila na gubitak (to je loš znak za direktora) Cene radova koji se prenose u narednu godinu znaju da budu i do 50 odsto veće 2. NEPOTREBNI TROŠKOVI ZBOG UTICAJA VLASTI JP planira za narednu godinu uvećane nepotrebne troškove Tim troškovima se nakon parlamentarnih ili lokalnih izbora finansira zahvalnost zbog političke podrške ili poslušnosti JP angažuje advokatske kancelarije, na primer, iako ima zaposlene pravnike s položenim pravosudnim ispitom 3. SVESNO STVARANJE TROŠKA DO VISINE PLANA ZARAD IZVLAČENJA PARA IZ JP Krajem godine JP uzima dosta računa i u poslovnim knjigama ih prikazuje kao obaveze iz prethodne godine Te obaveze su u visini neutrošenog novca predviđenim planom za godinu na izmaku Uvećavanjem troškova prikriva se velika dobit, a rezervišu sredstva za izvlačenje iz firme Obično su to troškovi za angažovanje na ime tekućih održavanja i slično 4. PREVARE SA CILJEM DOBIJANJA VLASNIČKOG UDELA JP se svesno zadužuje U finansijskim izveštajima se navodi da je razlika između prihoda i rashoda negativna da bi se izdejstvovala odluka o statusnoj promeni Osnivač prihvata da se radi dokapitalizacija, iako je sam mogao izmiriti obavezu Poveriocu se omogućava da bude namiren putem udela u vlasništvu

KAKO IZVEŠTAJE NAMEŠTAJU PRIVATNE FIRME 1. PREUZIMANJE TUĐIH OBAVEZA Firma prikaže da je izmirila obavezu druge firme iako s njom nije imala nikakav poslovni odnos Firma čije su obaveze preuzete ima manevarski prostor da menja bilanse u knjigama Na taj način prikazuje da je dobro poslovala, a u stvari nije Preduzeću koje je preuzelo obavezu svejedno je kakav će rezultat da pokaže 2. PRECENJIVANJE IMOVINE PRI UZIMANJU KREDITA Firma angažuje procenitelje koji utvrde da joj imovina vredi mnogo više od tržišne vrednosti Imovina se stavlja pod hipoteku prilikom uzimanja kredita od banke Novac se prebacuje na zavisna preduzeća u vlasništvu istog osnivača Iz zavisnih firmi novac se na ime izmirenja ino obaveza usmerava na račune kompanija u ofšor zoni Banka stiče utisak da primalac kredita pored imovine ima i veliki promet (koji je simuliran) 3. VELIKI PROMET- MIZERNE ZARADE Firma u finansijskim izveštajima iskazuje male iznose na ime isplate zarada nego što stvarno jesu Prikazuje veliku dobit kako bi se preduzeće pokazalo kao uspešno (pred bankama, tenderskim komisijama...) Razlika do pune neto neoporezovane isplate vrši se uvećanjem drugih izdataka (usluge iz inostranstva, zakup)