InfoBiz

Mračna prošlost Dojče banke izašla na videlo: Afere, ruski oligarsi i Epstin u milionima procurelih dokumenata

Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izbor
EPA / Armando Babani
Milioni procurelih internih dokumenata otkrivaju sporne poslove, ignorisana upozorenja i propuste u kontrolama.

Najveća nemačka banka Dojče banka ponovo se suočava s optužbama zbog sumnjivih poslovnih praksi. Reč je o poslovanju s klijentima čije je delovanje pravno upitno, manjkavom sprovođenju mera za sprečavanje pranja novca te višegodišnjim propustima kod internih kontrola.

Nekoliko medija je objavilo da su analizirali više od 15 miliona internih dokumenata frankfurtske kompanije uvrštene u berzanski indeks DAX. U dokumentima, koje su dvojici novinara iz Indije i Južnoafričke Republike dostavile nepoznate osobe, bilo je više od devet miliona elektronskih poruka, kao i izveštaja, prezentacija i kalendarskih zapisa. U analizi su, između ostalih, učestvovali novinari nemačkog nedeljnika Špigel, nemačkog javnog servisa ZDF, američkog lista "Njujork tajms" i britanskog "Fajnenšel tajmsa".

Predsednik Upravnog odbora Dojče banke Kristijan Zeving priznao je greške. "Gledajući unazad, uvek se može reći da su se u određenom trenutku prioriteti možda mogli postaviti drukčije”, izjavio je za list "Handelsblat". "Nisam bezgrešan.” Prilikom provere klijenata, kako je rekao, bilo mu je stalo do delotvornosti. "To ne znači da sam želeo da zanemarim rizike.”

Predsednik Nadzornog odbora Aleksander Vinendts stao je u Zevingovu odbranu: "Od početka mog mandata nije bilo nijedne odluke Kristijana Zevinga koja bi mi dala povoda za zabrinutost”, izjavio je. "U aktualnim medijskim izveštajima ne vidimo nikakva nova saznanja.”

Popis 200 najbogatijih Rusa

Nemački Špigel izveštava o obrascima koji su se ponavljali. Tako su interna upozorenja i izražene zabrinutosti jednostavno zanemarivani kako bi se moglo nastaviti s problematičnim poslovima ili uspostavljati nove poslovne odnose s klijentima.

Dokumentovano je, na primer, kako je finansijska institucija nastojala da privuče ruske oligarhe kao klijente te kako je želela da proširi svoje poslovanje u Rusiji još neposredno pre početka rata u Ukrajini. Prema tim izveštajima, Dojče banka je krajem 2020. planirala da poveća prihode od poslovanja s bogatim ruskim klijentima s 28 miliona na 50 miliona evra do 2023. godine.

Osnov za to bila je nova strategija za Rusiju, koja je Upravi predstavljena u decembru 2020, izvestio je Špigel. Banka je u tu svrhu, između ostalog, sastavila popis 200 najbogatijih Rusa.

Od tog se plana nije odustalo iako su advokati njujorškog finansijskog regulatora u septembru 2020. preporučili da Dojče banka ozbiljno razmotri povlačenje iz Rusije. I interni stručnjaci za finansijski kriminal upozoravali su na znatne rizike.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu u septembru 2022. ova banka se, kao i druge kreditne institucije, našla pod pritiskom zbog poslovanja s Rusijom. Zeving je ispočetka izjavio da bi potpuno povlačenje bilo u suprotnosti s vrednostima banke. Međutim, već sledećeg dana finansijska je institucija ipak najavila povlačenje iz Rusije. Taj proces do danas nije u potpunosti dovršen.

Sporni poreski modeli za imućne klijente

Dokumenti su sadržavali i pojedinosti o poslovanju sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, kao i o ranijim transakcijama s današnjim američkim predsednikom Donaldom Trampom. Njegovu poresku dokumentaciju banka je navodno greškom poslala bez oznake tajnosti 2017. godine. "To nisu smeli da učine”, izjavio je Tramp u Manili odgovarajući na pitanje o tom događaju. "Nezakonito je činiti tako nešto.” Predstavnik udruženja za zaštitu deoničara izjavio je da se, s obzirom na količinu podataka koji su dospeli van banke, postavlja i pitanje odgovornosti Uprave.

Dokumenti bi takođe trebalo da dokažu da je banka za imućne klijente osmišljavala sporne poreske modele i na koji je način to činila. Osim toga, pružaju uvid u poslove s oružjem s državama čije je delovanje problematično, angažman banke za klijente iz industrijskih sektora štetnih za klimu te nastavak vođenja donatorskih računa stranke Alternativa za Nemačku (AfD) unatoč internom protivljenju.

Šta se dešava s promenom korporativne kulture?

Iako Dojče banka demonstrativno pokazuje smirenost, podaci koji su sada izašli na videlo mogli bi ipak da sadrže potencijalno vrlo neugodne informacije. Poslednjih godina frankfurtska banka više puta je optuživana za upitno, pa čak i kriminalno ponašanje, a bila je upletena u brojne sudske postupke. Podaci koji su sada dostupni mogli bi baciti novo svetlo i na te ranije postupke.

Banka ne osporava autentičnost dokumenata koji su dosad objavljeni, ali je objasnila da se događaji koji su trenutno u centru medijskog izveštavanja "u nekim slučajevima sežu čak dve decenije unazad”. I ističe da se pod vođstvom predsednika Uprave grupe Kristijana Zevinga, koji je na toj funkciji od 2018. godine, banka nije samo temeljno promenila nego je od 2019. do 2025. uložila sedam milijardi evra u poboljšanje internih kontrola. Uprkos tome, državno tužilaštvo je više puta sprovodilo pretrese u Dojče banci u vezi s optužbama za pranje novca, kao na primjer i u okviru afere "Panama Papers".

Savezni ministar finansija Lars Klingbajl izjavio je da će regulatorna tela pomno ispitati slučaj. Dojče banka sada mora uz potpunu transparentnost da razjasni kako je otklonila propuste i nedostatke u internim kontrolama, rekao je ministar.

Prve reakcije tržišta

Objava o curenju podataka u utorak je uticala i na berze. Vrednost deonica banke pala je i do 6,2 odsto, na privremenih 30,88 evra, čime su postale uverljivo najveći gubitnik u indeksu DAX.

"Kratkoročno gledano, ova otkrića nisu nimalo korisna za vrednost deonice”, izjavio je Johen Štancl, glavni tržišni analitičar Konzorsbanke, za novinsku agenciju Rojters. "Prva reakcija ulagača u uslovima neizvesnosti jeste prodaja, a ovaj slučaj nije izuzetak.”

Ali trenutno nije moguće predvideti kako će se izveštavanje dalje razvijati i "hoće li iz pojedinih informacija koje su sada pomenute proizaći dodatni pravni ili regulatorni rizici za banku”, nastavio je Štancl.

Banka umanjuje važnost slučaja te je izjavila da ne očekuje znatnije finansijske posledice zbog curenja podataka. U svom saopštenju navodi da predmetni događaji „sežu mnogo godina unazad”, da su tada već bili ispitani i da je banka blisko sarađivala s regulatornim tijelima. Pod vodstvom predsjednika Uprave Christiana Sewinga banka je prošla „temeljnu transformaciju”, saopštila je finansijska institucija.

Kurir Biznis/B92