Sedite više od osam sati dnevno? Srce, metabolizam i mozak prvi trpe
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborSedenje je postalo sastavni deo svakodnevice - na poslu, u automobilu i kod kuće ispred ekrana. Iako deluje bezazleno, sve više istraživanja pokazuje da dugotrajno sedenje može da naruši fizičko i mentalno zdravlje, čak i kod osoba koje povremeno vežbaju.
Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of General Practice pokazalo je da predstavlja nezavisan faktor rizika za razvoj više hroničnih bolesti.
Šta se dešava u organizmu?
Mišići nogu imaju važnu ulogu u regulaciji šećera i masti u krvi. Kada dugo miruju, njihova aktivnost naglo opada, usporava se razgradnja masti, smanjuje protok krvi kroz noge, a ćelije postaju manje osetljive na insulin. Zbog toga organizam teže reguliše nivo glukoze u krvi.
Vremenom se ove promene nagomilavaju. Dugoročne studije objavljene u časopisu Diabetes Research and Clinical Practice, koje su pratile velike grupe ispitanika tokom više godina, pokazale su da je sedenje devet ili više sati dnevno povezano sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, pojedinih vrsta raka i prevremene smrti.
Zdravstveni problemi povezani sa dugotrajnim sedenjem
Bolesti srca i krvnih sudova
Manje kretanja dovodi do slabije cirkulacije, povećanja telesne težine, višeg krvnog pritiska i poremećaja metabolizma, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Dijabetes tipa 2
Dugotrajno sedenje smanjuje osetljivost na insulin, pa ćelije teže preuzimaju glukozu iz krvi, što povećava rizik od insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
Gojaznost i metabolički sindrom
Kada trošimo manje energije nego što unosimo, lakše dolazi do nakupljanja masnog tkiva. Sedentarni način života povezan je i sa metaboličkim sindromom, koji povećava rizik od dijabetesa i bolesti srca.
Bolovi u leđima i loše držanje
Ljudsko telo nije stvoreno za dugotrajno sedenje. Vremenom dolazi do skraćivanja pregibača kukova, slabljenja mišića zadnjice i većeg opterećenja kičme, pa se često javljaju bol u donjem delu leđa, ukočen vrat, napetost u ramenima, loše držanje i smanjena pokretljivost.
Slabija cirkulacija i krvni ugrušci
Dugotrajno sedenje usporava protok krvi kroz noge, a kod osoba koje imaju dodatne faktore rizika može povećati verovatnoću nastanka duboke venske tromboze.
Problemi sa mentalnim zdravljem
Istraživanja pokazuju da je dugotrajno neprekidno sedenje povezano sa većim rizikom od anksioznosti i depresije. Smatra se da tome doprinose slabija cirkulacija, lošiji san i nedostatak pozitivnih efekata koje fizička aktivnost ima na raspoloženje.
Kako da smanjite rizik ako radite sedeći posao?
Male promene mogu da naprave veliku razliku:
- ustanite i prošetajte na svakih 30 do 45 minuta
pravite kratke pauze za šetnju tokom radnog dana
telefonirajte stojeći ili u hodu
koristite stepenice umesto lifta
redovno istežite vrat, ramena, leđa i noge
budite fizički aktivni pre ili posle posla
ako možete, koristite sto za rad u sedećem i stojećem položaju
Već dva do pet minuta kretanja na svakih pola sata poboljšava cirkulaciju, pomaže regulaciji šećera u krvi i ublažava štetne posledice dugotrajnog sedenja.
Izvor: Healthshots.com/Zdravlje.kurir.rs