„Ako se ne dira, raste“: jednostavno pravilo iz detinjstva koje i danas najbolje čuva vaš novac
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborSkoro svako od nas negde u sećanju ima istu sliku: keramička kasica na polici, kovanice ubačene kroz uzani otvor i ono nestrpljivo protresanje kojim se procenjivalo koliko se do sada skupilo. Tada nismo znali ništa o kamatnim stopama, rokovima oročenja i prinosima. Znali smo samo jedno pravilo, a bilo je sasvim dovoljno: ako se ne dira, raste.
Godine su prošle, mi smo odrasli, a pravilo se zapravo nije promenilo. Promenilo se samo mesto na kojem danas čuvamo novac – kao i mogućnost da on, dok miruje, ne bude samo sačuvan već i uvećan.
Zašto je kraj leta pravi trenutak za ovu odluku
Kraj avgusta i početak septembra za većinu domaćinstava predstavljaju mali finansijski rezime godine. Letovanje je iza nas, škola je pred vratima, svakodnevica se vraća u svoj ritam, a na listu obaveza se dodaju i planovi za mesece koji dolaze. Zato se upravo u ovo doba godine u mnogim domovima može čuti ona poznata rečenica: „Od sledećeg meseca počinjem da odvajam.“
Namera je iskrena, ali novac koji ostavimo „sa strane“ – na tekućem računu, u fioci ili koverti – često ne dočeka sledeći mesec u istom iznosu. Uvek se pojavi nešto što nismo planirali, bilo da je reč o sitnom zadovoljstvu, nekom popustu koji je „šteta propustiti“ ili jednostavno trošku koji se pojavio u pogrešnom trenutku. I tako se odluka odlaže za sledeći mesec, pa za onaj posle njega, sve dok štednja ponovo ne ostane samo dobra namera.
Odrasla verzija kasice-prasice
Upravo tu oročena štednja radi ono što je nekada radila kasica bez otvora za vađenje. Novac se ostavlja na unapred dogovoreni rok, uz fiksnu kamatnu stopu poznatu od samog početka, pa već prilikom oročavanja znate koliko ćete imati po isteku ugovorenog perioda. Nema nagađanja, nema potrebe za praćenjem tržišta i, što je možda najvažnije, nema svakodnevnog iskušenja da novac potrošite pre nego što ostvarite cilj zbog kojeg ste počeli da štedite.
Ono što nam je kao deci delovalo kao mana kasice – to što do novca ne možemo lako da dođemo – u odraslom dobu postaje njena najveća prednost. Kada novac ima svoj rok i cilj, mnogo je lakše ostati dosledan odluci da ga ne trošimo.
U tome je i suština štednje: nije važno da počnete velikim iznosom, već da stvorite naviku. Nekada je to bila kasica, a danas oročena štednja sa jasnim rokom, ciljem i prinosom. Princip je isti – novac koji ne diramo dobija priliku da raste.
Tri pitanja pre nego što počnete
Pre nego što otvorite štednju, odgovorite na tri jednostavna pitanja: koliko novca realno mogu da izdvojim, koliko dugo mogu da izdržim bez njega i za šta zapravo štedim? Kada imate odgovore na ta pitanja, izbor roka i valute postaje mnogo jednostavniji, jer štednju ne birate prema tome šta zvuči najbolje na papiru, već prema tome šta odgovara vašim planovima.
U OTP banci Srbija s razlogom se kaže: „Kada znaš za šta štediš, onda oročiš.“ Depozit je moguće oročiti u dinarima, evrima ili dolarima – u dinarima i evrima na tri, šest, devet ili dvanaest meseci, dok su za štednju u dolarima na raspolaganju rokovi od tri, šest ili dvanaest meseci. Period tako možete prilagoditi tome da li vam je važnija brža dostupnost sredstava ili veći prinos na duži rok.
Za sve one koji žele da dobiju više za svoju štednju, banka je pripremila i specijalnu ponudu Oročene štednje, koja važi od 18. avgusta do 30. septembra 2026. godine i donosi povoljnije kamatne stope na oročenja u dinarima i evrima, kao i u dolarima. Za svaku valutu i svaki rok oročenja na sajtu OTP banke dostupan je reprezentativni primer, zahvaljujući kojem možete jasno videti kako se vaša štednja uvećava tokom izabranog perioda.
Ono što se ne meri kamatom
Postoji i deo ove priče koji nijedan kalkulator ne može da prikaže. Štednja nije samo način da sačuvamo novac za neki budući trenutak – ona je i način da budućim planovima damo konkretniji oblik. Bilo da je cilj putovanje, veća kupovina, ulaganje u dom, obrazovanje ili osećaj sigurnosti kada se pojavi neplanirani trošak, svaki od tih ciljeva počinje istom odlukom: da deo novca danas ne potrošimo.
A možda je upravo to najvrednija lekcija koju možemo preneti najmlađima. Deca odnos prema novcu ne uče samo iz saveta, već iz onoga što vide kod kuće. Kada u porodici postoji navika da se deo novca odvaja za ono što je važno, uče da novac nije samo za današnje potrebe, već i za ostvarivanje budućih planova.
Jer suština nikada nije bila u tome koliko odvajate. Važno je da ste počeli – i da ste novac stavili tamo gde zaista može da raste.
Promo