Nove zabrane stupaju na snagu već od srede: Evo šta je sve na spisku i koliko bi građane to moglo da košta
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborGrad Zagreb priprema velika ograničenja za jednokratnu plastiku. U javnu raspravu upućen je predlog nove odluke kojom bi se postepeno iz upotrebe izbacili brojni plastični proizvodi, dok bi se građani, ugostitelji i gradske ustanove podsticali na korišćenje održivijih alternativa.
Potpuna zabrana nabavke jednokratne plastike planirana je najkasnije do 1. januara 2027. godine. Postojeće zalihe moći će da se koriste do isteka, ali se nove više neće nabavljati.
Velike promene očekuju i organizatore javnih manifestacija. Od početka 2027. godine na događajima u gradskim prostorima trebalo bi da budu obavezne višekratne čaše, uz organizovan sistem njihovog povrata - putem kaucije, depozita ili žetona - kao i odgovarajuća infrastruktura za njihovo pranje i ponovno korišćenje.
U Nemačkoj zabrane kreću već u sredu
U Nemačkoj nova ograničenja stupaju na snagu već u sredu. Ambalaža za hranu više neće smeti da sadrži PFAS, takozvane "večne hemikalije“ koje odbijaju vodu i masnoću, a koje se povezuju sa nastankom raka i smanjenjem plodnosti.
Zabranjen je i bisfenol A, opasna hemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih materijala. Izuzetak važi za zaštitne slojeve u konzervama voća, povrća i ribe, i to do jula 2028. godine.
Slede još stroža pravila
Od 2030. godine biće potpuno zabranjene lagane plastične kese na kasama, kao i plastične mrežice, vrećice i kutije za sveže voće i povrće.
Takođe će biti zabranjeno spajanje limenki i flaša plastičnom folijom.
Od 2030. godine na tržištu neće smeti da se prodaje ni ambalaža koja nije reciklabilna u najmanje 70 odsto svog sastava, piše Fenix.
Nemačka godišnje u budžet Evropske unije uplaćuje oko 1,4 milijarde evra zbog približno 1,7 miliona tona nereciklabilne plastike. Od 2027. godine taj trošak trebalo bi da bude prebačen na proizvođače koji plastiku stavljaju u promet.
Namet iznosi 80 centi po kilogramu plastike. Iako kompanije zakonski neće biti obavezne da ovaj trošak prebace na krajnje kupce, očekuje se da će većina njih to učiniti.
Ako se uzme u obzir prosečna godišnja potrošnja od 40 kilograma plastike po stanovniku, to bi značilo dodatni trošak od oko 32 evra po osobi godišnje.
Biznis Kurir/Dnevno.hr