Kako je slučajni savet preporodio život zemljoradnika iz Ilače: Po hektaru zaradi 17.000 evra, a sad je glavni proizvođač u zemlji
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborOd početka ove godine u Hrvatskoj je na snagu stupio novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede koji se odnosi na tržišne standarde za voće i povrće koje se prodaje u rinfuzi. Pravilnik zahteva da na policama, uz cenu voća i povrća, mora biti jednako vidljivo istaknuta i zemlja porekla. Zbog toga su mnogi kupci počeli da kupuju više domaćih proizvoda.
U takvim okolnostima, proizvođači koji uspeju da izgrade prepoznatljiv brend lakše dolaze do kupaca. Upravo je to uspelo OPG-u (Poljoprivrednom gazdinstvu) Balić iz Ilače, koji je od gotovo slučajne ideje razvio jednu od najprepoznatljivijih domaćih priča o uzgoju belog luka. Danas njihovi proizvodi završavaju na policama trgovinskih lanaca širom Hrvatske, a kupci im se javljaju i putem društvenih mreža, gde dele utiske, traže savete, pa čak i pišu pesme posvećene njihovom belom luku.
Na OPG-u Balić već se više od deset godina bave uzgojem belog luka, po kojem su postali prepoznatljivi, a poslednje dve godine u proizvodnju su uveli i ljutiku (vrsta luka).
- Beli luk nam je glavna proizvodnja i glavni proizvod, a godišnje ga imamo između 120 i 150 tona, na 20 do 25 hektara. Tu smo već nekoliko godina i to nam se pokazalo kao stabilna brojka sa kojom sve možemo da postignemo - rekao je Marijan Balić.
Dodao je kako su pre dve godine, zahvaljujući podršci iz evropskih fondova i izgradnji sistema za navodnjavanje, počeli i sa uzgojem ljutike.
Prepoznatljivi među kupcima
Ideja o uzgoju belog luka nije nastala planski. Nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Balić je tražio poslovni put kojim bi krenuo, a ključni trenutak dogodio se tokom putovanja u Češku.
- Jedan gospodin mi je rekao: "Daj, probaj sa belim lukom, toga nema. Vidiš da to niko ne uzgaja." Vratio sam se, istražio tržište i rekao – probaćemo - prisetio se početaka.
Ono što je počelo kao pokušaj ulaska u novu proizvodnju postepeno je preraslo u ozbiljno porodično gazdinstvo. Danas raspolažu pakerajom i skladišnim prostorom kapaciteta 200 tona, a njihov proizvod postao je prepoznatljiv među kupcima.
- Ljudi su počeli da povezuju beli luk sa OPG-om Balić. Neko ga vidi na polici i odmah zna o čemu se radi. Javljaju nam se ljudi, šalju poruke, komentarišu proizvod, traže savete - rekao je Balić, a potom otkrio i jednu zanimljivost.
Promocija vlastitog proizvoda i svest ljudi
- Jedan nam je čovek poslao pesmu. Negde sam je zaturio, morao bih da je potražim, plastificiram i negde istaknem. Evo, ovim putem mu se zahvaljujem - poručio je.
Smatra da upravo takve situacije pokazuju kako domaći proizvod može postati mnogo više od same prehrambene namirnice.
Prema njegovom mišljenju, brojni domaći proizvođači premalo ulažu u promociju sopstvenih proizvoda. Ističe da kvalitet sam po sebi nije dovoljan ako kupci ne znaju ko stoji iza proizvoda i kako on nastaje.
- Marketing je jako bitan, a mnogi to ne razumeju. O poljoprivredi treba pričati. Ljudi moraju biti svesni kako hrana dolazi na sto, u trgovinske lance i kako se proizvodi, kao i ko stoji iza toga - ističe Balić.
Dodaje kako upravo stalna komunikacija sa kupcima putem društvenih mreža i drugih kanala donosi rezultate, a smatra i da bi država trebalo više da ulaže u promociju domaće hrane.
- Moramo ponovo da podižemo svest ljudi. Treba govoriti o tome odakle dolazi i kako nastaje neki proizvod, ko stoji iza njega. Tada se lakše stvara poverenje. Nama je prodaja blago porasla od kada su uvedena nova pravila i iznad našeg luka piše da je iz Hrvatske - rekao je. Kupcima pritom upućuje jednostavnu poruku:
- Pročitajte deklaraciju, vidite odakle ta roba dolazi. Na taj način pomažete našoj poljoprivredi, u novim zapošljavanjima i daljim investicijama.
Konkurencija i klimatske promene
Ističe da je potražnja za belim lukom u Hrvatskoj dobra i da ga domaći potrošači rado kupuju, ali da proizvođačima veliki problem predstavlja jeftiniji uvoz.
- Ljudi jako vole beli luk. To vidimo i po prodaji - kaže Balić.
Najveći izazov je činjenica da domaći proizvođači moraju da se takmiče sa robom koja na tržište dolazi po znatno nižim cenama.
- Na tržištu ima svega i svačega. Uvoz vrši pritisak jer roba dolazi spolja i često je jeftinija. Mi smo generalno izrazito nekonkurentni i to je naš najveći problem - upozorava on.
Klimatske promene dodatno otežavaju proizvodnju. Dugotrajne suše i visoke temperature učinile su navodnjavanje gotovo neizostavnim delom proizvodnje, pa se na ovom gazdinstvu danas navodnjava oko 15 hektara.
- Kada bismo imali mogućnost, pokrili bismo i više - kaže Balić.
Objašnjava da koriste vodu iz bunara i navodnjavaju pomoću tifona i rolomata sa topom, ali da dalje širenje sistema otežava rascepkanost zemljišta.
- Imamo hektar ovde, pola hektara tamo. Sa takvim navodnjavanjem i takvim kulturama teško je ukrupniti površine.
Moderna poljoprivreda i radna snaga
Da bi proširili ponudu, počeli su da uzgajaju i ljutiku. Iako priznaje da je poljoprivreda često nepredvidiva i stresna, upravo ta dinamika ga najviše privlači.
- Sve mi je drago jer je toliko dinamično da ne mogu da izdvojim samo jednu stvar. Ipak, možda mi je najdraže vađenje belog luka jer je to najstresniji deo. Tada je baš napeto, ali volim to - priznaje Balić, objašnjavajući da se tada vide rezultati čitave godine rada.
U poslovanje je uključena i njegova porodica. Supruga, koja je ranije radila u bankarstvu, danas vodi finansije i administraciju gazdinstva, što Baliću omogućava da se više posveti proizvodnji.
- U modernoj poljoprivredi nije više dovoljno samo proizvesti. Morate znati i da prodate, promovišete i organizujete ceo sistem - poručuje otac dvoje dece.
Jedan od najvećih izazova i dalje ostaje nedostatak radne snage. Uzgoj belog luka zahteva veliki broj radnih sati, posebno tokom vađenja, čišćenja i pripreme proizvoda za tržište.
- Nisam baš za strane radnike. Mislim da prvo treba da pokušamo da pronađemo način da naši ljudi rade i da od svog rada mogu normalno da žive - kaže Balić.
Na OPG-u trenutno radi osam zaposlenih, uz dodatnih sedam do osam sezonskih radnika.
Biznis Kurir/Dnevno