"Ovo je početak sve većih problema sa vodom" Stručnjaci o posledicama istorijski niskog vodostaja Dunava - Evo kako on može da utiče na cene i snabdevanje
Dodajte Kurir Biznis u vaš Google izborNizak Dunav smanjio je proizvodnju na Đerdapu na najviše četvrtinu kapaciteta, otežao uvoz naftnih derivata i dodatno povećao pritisak na cenu struje i dizela. Predsednik Aleksandar Vučić poručio je da u ovom trenutku nema opasnosti od nestanka električne energije, ali i upozorio da je teško predvideti šta će se događati za desetak dana, jer su regionalno tržište struje, rad hidroelektrana i snabdevanje dizelom pod velikim pritiskom.
Situacija nije ništa bolja ni u Evropi: Rajna je u Nemačkoj pala na istorijski minimum, brodovi plove gotovo prazni, a industrija strahuje od prekida lanaca snabdevanja.
A da li će se posledice niskog vodostaja uskoro osetiti i na benzinskim pumpama, ali i kroz više cene mesa, mleka i jaja, za emisiju "Redakcija", govorili su Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije i vlasnik benzinske pumpe i Jelena Prodanić - pravnica.
- Za sada je snabdevanje benzinskih pumpi stabilno zahvaljujući prethodno obezbeđenim rezervama, ali se posledice ipak osećaju. Na neki način gubimo sigurnost i izvesnost koju smo imali prethodnih godina. Oko 20 odsto nedostajućih derivata, najčešće dizela, obezbeđivali smo preko rečnog transporta. Dunav je naš krvotok - ne samo Srbije, već i velikog dela Evrope. Imali smo mogućnost da u svakom trenutku, ne samo u kriznim situacijama, dopunimo snabdevanje iz pravca Mađarske, Austrije, ali i preko Crnog mora - rekao je Atanacković.
Dunav otežao snabdevanje derivatima
Kako kaže, problemi u rečnom transportu menjaju dosadašnji način dopreme goriva i povećavaju oslanjanje na domaće kapacitete.
- Sada je ta mogućnost praktično onemogućena. Moramo da se oslonimo pre svega na preradu derivata u Rafineriji Pančevo i da u većoj meri računamo na domaće kapacitete, dok je mogućnost dopreme preko stranih kompanija koje posluju na našem tržištu značajno otežana zbog problema u rečnom transportu - kaže on.
Kako je rekla voditeljka jutarnjeg programa Kurir televizije, iako za sada nema nestašica niti većih poremećaja, posledice niskog vodostaja Rajne pomno se prate, jer bi duži prekid transporta mogao da utiče na cene i snabdevanje u pojedinim delovima Nemačke. Da li se to već vidi na pumpama, ima li nestašica ili ograničenja prodaje, odgovorila je Prodanić.
- Nestašica i ograničenja prodaje za sada nema. Cene su relativno stabilne, menjaju se za nekoliko centi gore-dole, ali nema značajnijih promena. Ostaje da se vidi kako će se situacija dalje razvijati. Sličan problem imali smo i 2018. godine, kada je Rajna bila veoma niska, a tadašnje procene su pokazale da je šteta po ekonomiju iznosila oko 2,4 milijarde evra. Međutim, tada je najniži vodostaj zabeležen tek u oktobru. Ove godine je drugačije jer se već tokom juna i jula beleže ovako niski nivoi vode, što ranije nije bio slučaj.
- Za sada nema velike panike. O ovoj temi se govori u medijima i na televiziji, ali situacija još nije dostigla nivo ozbiljne zabrinutosti. Ljudi jesu nezadovoljni, posebno zbog posledica visokih temperatura koje smo imali prethodnih dana. Tokom toplih perioda, mnoge kompanije su imale probleme, jer u Nemačkoj ne postoji zakonski određena temperatura na kojoj radnici automatski moraju biti poslati kući. Takođe, postoji velika osetljivost prema ekološkim pitanjima, pa se često vode rasprave i o korišćenju klima-uređaja zbog potrošnje energije i uticaja na životnu sredinu.
Sekretar Udruženja za stočarstvo je za Kurir TV objasnio koliko je voda važna za opstanak stočarske proizvodnje i koje vrste vode se koriste u ovom sektoru.
- Stočarska proizvodnja je veliki potrošač vode - kako za napajanje životinja, tako i za proizvodnju hrane za njih. Prema ekološkim standardima, razlikujemo tri vrste vode koje se koriste u stočarstvu: zelenu, koja se odnosi na vodu potrebnu za proizvodnju hrane, plavu, koja podrazumeva korišćenje vode iz izvora i bunara za napajanje životinja, i sivu, odnosno tehničku vodu - objasnio je Budimović.
- Visoke temperature koje traju poslednjih desetak dana značajno utiču na stočarstvo. Ovo nije klasična suša koja traje mesecima bez padavina, već posledica dužeg perioda nagomilanih problema. Godinama unazad nismo imali dovoljno snega koji bi natopio zemljište, a kada kiša sada padne, ona uglavnom prolazi kroz površinske slojeve i ne rešava problem dubljih rezervi vode. Ovo može biti početak perioda u kojem ćemo se suočavati sa sve većim problemima sa vodom - za emisiju "Redakcija", upozorio je Budimović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs